1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dašak aparthejda u Izraelu

2. novembar 2012.

Rezultati jednog istraživanja pokazali su da se razlike u izraelskom društvu sve više povećavaju. Mnogi Izraelci imaju izuzetno radikalna gledišta prema svojim arapskim sugrađanima i Palestincima u Zapadnom Jordanu.

https://p.dw.com/p/16blE
Foto: picture-alliance/dpa

„Većina Izraelaca podržava režim aparthejda u Izraelu“, bio je naslov komentara poznatog, ali i spornog novinara Gideona Levija, objavljenog u izraelskim dnevnim novinama „Harec“ krajem oktobra. Već sam naslov teksta u Izraelu je izazvao žestoke reakcije. Tekst se odnosi na nedavno objavljene rezultate istraživanja o stavovima izraelskih Jevreja prema državi Izrael kao i prema Palestincima koji žive na području Zapadne obale.

Ta studija pokazala je da 69 odsto ispitanika smatra da bi Palestincima trebalo oduzeti pravo glasa ukoliko Izrael to područje anektira. Isto tako, 74 procenta ispitanih smatra da bi na okupiranim područjima bilo dobro izgraditi odvojene autoputeve kojima bi se odvojeno vozili Jevreji i Palestinci. Istraživanje dalje pokazuje da 38 odsto ispitanih „može da zamisli“ da Izrael anektira područje Zapadne obale. Ali, istovremeno, njih 48 procenata izjasnilo se protiv toga.

Naselje Har Homa pored Vitlejema
Naselje Har Homa pored VitlejemaFoto: picture-alliance/dpa

Rasistički stavovi

Rezultati te studije u dobroj meri su uzburkali duhove i sada mnogi postavljaju pitanje: može li se iz rezultata ankete poput ove zaključiti da izraelski ispitanici podržavaju sisteme poput aparthejda, odnosno politiku diskriminacije? „Aparthejd već miriše u vazduhu. Taj režim u Izraelu je moguć“, kaže na primer biohemičar sa univerziteta u Jerusalimu Amiram Goldblum, jedan od autora studije. Nakon žestokih kritika na račun objavljenog komentara, uredništvo „Hareca“ je nakon nekoliko dana promenilo naslov teksta u „Većina Izraelaca oduzela bi Palestincima pravo glasa u slučaju anektiranja Zapadne obale“.

Međutim, spomenuta studija pokazala je i sledeće stavove: 49 odsto ispitanika smatra da bi država trebalo da se više brine o Jevrejima nego o Arapima, 42 procenta ispitanih ne želi Arape za komšije, a isto toliko njih ne želi da njihova deca idu u razred koji pohađa i neko arapsko dete. „Iz svega toga proizlazi da jedan značajan deo jevrejskog društva ima stavove koji se mogu opisati samo kao nacionalistički i rasistički“, tvrdi Levi.

Žestoke reakcije na internetu

Vojnik i naseljenik u Zapadnom Jordanu
Vojnik i naseljenik u Zapadnom JordanuFoto: AP

Mnogobrojna pisma čitalaca objavljena na internetu, jasno pokazuju do koje mere je izraelsko društvo podeljeno. Dok neki autorima studije prebacuju premali broj ispitanika (503 osobe), drugi primećuju da bi rezultati bili gotovo isti po pitanju rasizma i netolerancije u slučaju da su ispitanici bili Palestinci, a oni treći drže da rezultati studije pokazuju samo činjenično stanje, odnosno – istinu i realnost.

Svi se slažu samo u jednom: odnos prema Palestincima zavisi od verske pripadnosti ispitanika. Studija je, naime, isto tako pokazala da pripadnici ultraortodoksnih jevrejskih zajednica ispoljavaju najveću netrpeljivost prema Palestincima, ortodoksni Jevreji već nešto manje. „Drugim rečima, može se u svakom slučaju zaključiti da Izrael više nije jedinstvena zemlja kakva je bila u vreme osnivanja, tokom 40-ih, pa sve do 70-ih godina prošlog veka. Od tada je politička desnica postajala sve jača i društvo je počelo da se deli“, kaže Amiram Goldblum.

Njegovo mišljenje dele i mnogi drugi. „Za većinu Izraelaca njihova država je preduslov dostojanstvenog života. No, s druge strane, mnogi religiozni Jevreji iščekuju dolazak Mesije koji bi trebao ponovno da sagradi hram spaljen pre 2.000 godina. U redu, ali oni su manjina“, tvrdi za DW nekadašnji izraelski ambasador u Nemačkoj Avi Primor.

Podeljeno društvo

Izraelski mirovni aktivisti u Hebronu
Izraelski mirovni aktivisti u HebronuFoto: picture-alliance/dpa

„Ukoliko se ultraortodoksni Jevreji domognu vlasti i moći, demokratija će nestati, isto tako i sloboda govora. Žene više neće biti ravnopravne s muškarcima, manjine neće imati nikakva prava, a prema homoseksualcima će se odnositi kao prema životinjama. Kako će se u jednoj takvoj državi odnositi prema nejevrejima – o tome ne želim uopšte da govorim“, kaže na primer pisac David Grosman, dobitnik Mirovne nagrade nemačkih knjižara.

Drugim rečima, razlike između pojedinih grupa, verskih i sekularnih i njihovih različitih gledišta se u Izraelu sve više povećavaju. Što se tiče njihovog mišljenja o Arapima, odnosno, Palestincima i eventualnom pripajanju okupiranih područja na kojima se nalaze Jevrejska naselja – za sada je većina Izraelaca ipak protiv toga. No, ukoliko se sukob između Palestinaca i Izraelaca ne reši, u svakom slučaju preti opasnost radikalnog pogoršanja odnosa. „Trenutna situacija predstavlja plodno tlo za uspeh radikalnih stranaka i stavova u Izraelu“, kaže Amiram Goldblum. Da li će iz takve situacije tada zaista nastati jedan pravi aparthejd-režim, ili je on već nastao, o tome se u Izraelu još uvek žestoko diskutuje.

Autori: Kersten Knip / Željka Telišman
Odgovorni urednik: Ivan Đerković