1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li žena može da pobedi Trampa?

Karla Blajker Vašington
20. januar 2020.

Ogromna većina demokratskih birača nema problem sa tim da jedna žena rukovodi Belom kućom. Ali se mnogi pitaju da li žena može pridobiti većinu u ne tako liberalnim američkim državama?

https://p.dw.com/p/3WSua
U klinču: socijalisti među Demokratama Elizabet Voren i Berni Sanders
U klinču: socijalisti među Demokratama Elizabet Voren i Berni SandersFoto: Reuters/S. Stapleton

„Žene u politici i dalje se suočavaju sa posebnim preprekama, poput pitanja da li su dovoljno simpatične“, kaže Šeri Berman, politikološkinja sa Barnard koledža u Njujorku. Ali, ona ne vidi razlog zašto žena ne bi trebalo da rukovodi Belom kućom. „Mi (Amerikanci) nismo više seksistički nastrojeni od ostalih zemalja u kojima već postoje ženski šefovi država“, kaže Berman za DW.

„Čudno je da čak razgovaramo i o tome da li je Amerika spremna za predsednicu“, ističe Mariša Kirtane iz Ženskog nacionalnog demokratskog kluba (WNDC), organizacije za žene koje dele političke stavove Demokrata. „Hilari Klinton je 2016. godine dobila tri miliona glasova više od Trampa, tako da se pitanje spremnosti SAD za ženu na čelu države zapravo ne postavlja.“

Ipak – žena kao komandantkinja vojnim snagama je za mnoge Amerikance još uvek apsurdna ideja. U istraživanju koje je u septembru prošle godine sproveo list USA Today, gotovo 90 odsto anketiranih demokratskih birača reklo je da ne bi imali problema da žena vodi državu. Ali samo 76 odsto je reklo da su i svi članovi njihovih porodica otvoreni za tu ideju, a svega 44 odsto je bilo uvereno da ni njihove komšije ne bi imale ništa protiv.

„Još uvek ima puno predrasuda prema ženama, ne samo u politici“, kaže nam Majkl Kornfild, politikolog sa Univerziteta „Džordž Vašington“. „Uprkos nekim kandidatkinjama koje su bile u igri, ni ove godine nijedna žena nije nominovana za Oskara kao najbolja režiserka.“

Voren i Klobučar još u trci

Hilari Klinton je na poslednjim izborima izgubila od Trampa iako je osvojila više glasova birača. Šteti li to kandidatkinjama Demokrata za ovogodišnje predsedničke izbore? Ne, kaže politikološkinja Berman. „Birači koji su u Trampovo vreme najviše okrenuli leđa republikancima su visokoobrazovane žene“, kaže ona. „Sada su im potrebne demokrate. Zašto osoba koja se bori protiv Donalda Trampa ne bi bila žena?“

U trci za demokratskog kandidata su još uvek senatorke Elizabet Voren i Ejmi Klobučar. Prema mišljenju njihove demokratske saborkinje Mariše Kirtane, one itekako imaju šanse: „Nakon izbora 2018. godine imamo više žena u Kongresu nego ikada ranije.“

Hoće li demokrate imenovati ženu kao kandidatkinju za predsednicu biće odlučeno na izborima koji počinju 3. februara u Ajovi i završavaju se u junu. Kao favoriti i dalje se vode bivši potpredsednik zemlje Džo Bajden i senator Berni Sanders. Predsednički izbori su 3. novembra.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android