1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li je ovo vek rata?

Miodrag Šorić / dr15. septembar 2014.

Postao je predsednik SAD da bi doneo mir. A sada i Barak Obama vodi u rat. Međutim, on nema drugog izbora, smatra Miodrag Šorić.

https://p.dw.com/p/1DC7y
Symbolbild ISAF Soldaten
Foto: Shah Marai/AFP/GettyImages

Predsednik SAD je na tu funkciju izabran jer je Amerikancima obećao da će okončati „glupi rat“ u Iraku i američke vojnike povući iz Avganistana. Postavljajući pitanje smisla rata, tokom izborne kampanje 2008, Barak Obama je govorio u ime mnogih građana SAD.

Naravno: Sjedinjene Američke Države imale su tada, a imaju i sada, najmoderniju i najjaču vojsku na svetu. Ali i za nju je previše da se bori na raznim frontovima ovog sveta. Čak je i kongresmenima iz vremena hladnog rata postalo jasno da ima problema koji se ne mogu rešiti vojno. Čak ni sa vojnom silom SAD.

Zentrale Programmredaktion Miodrag Soric
Miodrag ŠorićFoto: DW

Ali, sve to se sada potiskuje u Vašingtonu. Političari, trenutnno u modusu izborne kampanje, širom zemlje drže patriotske govore: „Islamska država“ se mora uništiti. Si-En-En, Foks i svi ti „informativni kanali“ – a to su u suštini samo poslovni modeli – Ameriku hvale kao „najveću silu u istoriji čovečanstva“. Piloti putničkih aviona pre poletanja posebno srdačno pozdravljaju vojnike među putnicima. „Uniformisana lica“, kako ih zovu, prva ulaze u avion, zajedno sa osobama s invaliditetom i ženama s malom decom.

Nacija obeležena ratom

Ipak, talas patriotizma nikako da se raširi po SAD. Jer, tačno je da su Amerikanci umorni od ratovanja, iako trenutno većina podržava rat na iračko-sirijskoj granici. Međutim, ako se vojna misija otegne, raspoloženje bi brzo moglo da promeni.

U međuvremenu se javljaju i prvi političari, recimo senator Mekejn, koji smatraju da je povlačenje iz Avganistana bila greška. U trustovima mozgova u Vašingtonu raspravlja se o tome da li bi saveznici, Nemačka ili druge članice NATO, bili spremni da i posle 2014. šalju vojsku u Avganistan. Al Kaida je oslabljena, ali ni izdaleka nije poražena ni u Avganistanu, a ni u susednom Pakistanu. A tu su još i islamisti u Jemenu koje takođe treba staviti pod kontrolu, ističu politički savetnici. I da ne zaboravimo Somaliju, kojoj je baš sada potrebna pomoć Zapada.

General u penziji Čarls Vald, koji je od 2001. komandovao vazdušnim napadima protiv talibana u Avganistanu, nedavno je rekao: Amerika se nalazi pred razdobljem beskonačnih ratova. Drugi generali se slažu: Amerikanci koji sada žive, neće doživeti pravi mir.

Držati na odstojanju: da; sasvim se uzdržati: nemoguće

Da li je to bio krajnji cilj teroriste Bin Ladena? Da li su islamisti, kako god se oni zvali, izgubili sve bitke, ali na kraju ipak dobili rat protiv Zapada? Nijedna zemlja, pa ni supersila SAD, ne može i ne želi da premanentno živi u ratnom stanju. Pre ili kasnije, stižu zamor, iscrpljenost, preopterećenost.

Čini se da to Obama predoseća. U svom poslednjem govoru naciji naglasio je po čemu se borba protiv „Islamske države“ razlikuje od ratova u Iraku i Avganistanu: neće biti američkih kopnenih snaga. Međutim, šta ako je „Islamska država“ otpornija nego što se pretpostavlja? Što ako vazdušni napadi Amerikanaca i kopnene trupe Kurda u Iraku ne budu dovoljne za pobedu nad IS? Hoće li Sjedinjene Američke Države tada odustati? Verovatno ne. Hoće li Vašington na kraju biti prisiljen da ipak pošalje američke borbene trupe u ratno područje? O tome neće više odlučivati predsednik Obama, već njegov naslednik u Beloj kući. Ili naslednik naslednika.