1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li Nemačka skreće udesno?

21. oktobar 2010.

Već decenijama ekstremna desnica u Nemačkoj nije u stanju da osvoji više od dva odsto glasova. Onda se odjednom pojavi studija u kojoj se tvrdi da radikalna desnica nailazi na odobravanje sve većeg broja ljudi.

https://p.dw.com/p/Pjil
Sporno istraživanje sprovela je fondacija „Fridrih Ebert“Foto: picture-alliance/ ZB

Prema rezultatima istraživanja socijaldemokratske fondacije „Fridrih Ebert“, deset odsto Nemaca tvrdi da je nacizam imao i dobre strane, 17 odsto smatra da je uticaj Jevreja danas prevelik, a 36 odsto veruje da je Savezna Republika Nemačka preplavljena velikim brojem stranaca, što je, smatraju, za nju opasno.

Viola Noj je prošle godine po nalogu hrišćansko-demokratske fondacije „Konrad Adenauer“ radila istraživanje o desnom i levom ekstremizmu u Nemačkoj. Prema njenoj oceni, rezultati studije fondacije „Fridrih Ebert“ nisu u skladu sa rezultatima drugih istraživanja.

Deutschland Parteien CDU Konrad Adenauer Stiftung Gebäude in Sankt Augustin
U fondaciji „Konrad Adenauer“ tvrde da nema jasnog trenda u pravcu porasta ili opadanja ekstremizmaFoto: picture-alliance / dpa/dpaweb

„Sve u svemu, ti rezultati nisu u skladu čak ni sa brojevima koje iznosi sama fondacija ’Fridrih Ebert’. Mi, u stvari, konstatujemo kontinuitet u dužem vremenskom periodu. Nema jasnog trenda u pravcu porasta ili opadanja ekstremizma“, ističe Viola Noj.

Neprecizna pitanja u anketi

Dramatični porast neprijateljstva prema strancima autori istraživanja za fondaciju „Fridrih Ebert“ nisu dokazali brojevima, a oni su (brojevi) bili čak nešto viši u prethodnim anketama 2002, 2004. i 2006, nego sada, 2010. Samo su 2008 bili neznatno manji.

I još jedan primer – o neprijateljstvu prema islamu. Autor studije socijaldemokratske fondacije Oliver Deker ranije je izjavio: „Rezultati istraživanja pokazuju veliki porast broja ljudi sa antiislamskim stavom – sa 34 odsto na gotovo polovinu stanovnika koji odobravaju antiislamske izjave“.

Prema oceni Viole Noj, međutim, ti brojevi se mogu objasniti metodom istraživanja. „Pitanja nisu bila precizna. Reč je o pokušaju da se svako ko je pokazao bilo kakvo odobravanje, smatra kao neko ko je pozitivno odgovorio. Inače, sociolozi sve difuzne odgovore kao što su „ne znam, ne mogu da se odlučim, nekad da, nekad ne“ uopšte i ne uzimaju u obzir“, objašnjava Vila Noj.

Autori: Peter Šticle / Mirjana Kine-Veljković

Odgovorni urednik: Ivan Đerković