1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li su čistačice važnije od bankara?

20. decembar 2009.

Čistačice i đubretari važniji su od bankara - tvrde britanski ekonomisti. Time opovrgavaju staro pravilo da ko mnogo zarađuje daje i veliki doprinos. Prema njihovom istraživanju najveće štetočine su poreski savetnici.

https://p.dw.com/p/L9CZ
Moćna fasada, majušni doprinos?: Jedna od londonskih banakaFoto: AP

Za bankare u londonskom Sitiju kao da su došli crni dani – prvo su špekulacijama gurnuli zemlju u krizu i navukli gnev Britanaca. Za kaznu, vlada sada namerava da im na ime poreza oduzme polovinu premija što – prema mišljenju bankara – nije fer i apsolutno je preterano. I povrh svega najnovije istraživanje pokazuje da bi sasvim lepo moglo i bez njih. Naime, zaključak jednog istraživanja britanskih ekonomista glasi da je posao čistačice u bolnici mnogo korisniji za društvo od rada vrhunskog bankara u finansijskoj četvrti Londona.

Doplata od sedam funti

Taj zaključak sadržan je već u pitanju postavljenom na početku istraživanja: stručnjaci New Economic Foundation (NEF), Nove ekonomske fondacije, hteli su da utvrde koji poslovi u kojoj meri doprinose blagostanju društva. U slučaju bankara uporedili su njihove prihode sa ekonomskim postignućima, to jest plaćenim porezom i brojem otvorenih radnih mesta. Rezultat je negativan: na svaku funtu koju bankar zaradi, društvo doplaćuje još sedam funti.

Još pogubniji je bilans poreskih savetnika: svaka funta koju zaradi poreski savetnik društvo košta 47 funti. Londonski „Gardijan“, u analizi rezultata istraživanja, došao je do zaključka da rukovodioci reklamnih agencija svakom zarađenom funtom „uništavaju“ 11 funti vrednosti u društvu.

Kada je o mnogim poslovima u donjem delu lestvice prihoda reč, rezultat je obrnut, odnosno pozitivan. Tako đubretari na svaku zarađenu funtu daju društveni doprinos u vrednosti od 12 funti. Oni, naime, pomažu da se reciklažom smanje emisija ugljendioksida i potrošnja sirovina. S druge strane, visoko plaćeni bankari su pogrešnim špekulacijama naneli društvu velike ekonomske štete.

Deutschland Arbeit Mindestlohn Putzfrau
Deset na jednu (funtu): Čistačica u bolniciFoto: AP

Zarada i društvena korist

Kada je u pitanju čuvanje dece svaka isplaćena funda donosi između 7 i 9,50 funti – pored ostalog i time što roditelji mogu i dalje nesmetano da rade i što deca dobijaju dodatne podsticaje da uče, te se tako podstiče njihov razvoj.

Čak i čistači u bolnicama su korisniji za društvo od bankara. „Za svaku funtu koju dobiju kao platu stvaraju vrednost od deset funti“, izračunali su autori istraživanja. Uprkos tome i njihov društveni ugled i nadnice izuzetno su niski.

Dakle, potpuno je pogrešno na osnovu visine nečije zarade zaključivati o njegovom doprinosu blagodeti društva. Naprotiv, mora se dovesti u pitanje teza o povezanosti visoke zarade i društvene korisnosti nečijeg rada, kažu ovi istraživači. Oni smatraju da upravo privredne grane u kojima su zarade najveće ne učestvuju u pokrivanju troškova koje njihovom delatnošću nastaju u društvu.

Nova ekonomska fondacija (NEF) je nezavistan trust mozgova čiji saradnici istražuju socijalne elemente privrednih delatnosti. Pre tri godine napravili su sopstveni indeks za procenu privrednih dostignuća neke zemlje: „Indeks srećne planete“ ne zasniva se samo na brojkama, nego se njime utvrđuje i da li su, i koliko, ljudi u nekoj zemlji srećni.

son/nb/sbl