1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li vreme utiče na migrenu?

Gudrun Hajze5. septembar 2015.

Da li je za napade glavobolje krivo vreme? Mnogi pacijenti uvereni su da jeste. I šta sad – da li je to istina ili nije? Projekat „migrena-radar“ bi trebalo da pomogne u rešavanju te dileme.

https://p.dw.com/p/1GRZw
Migräne Kopfschmerztablette
Foto: picture alliance/dpa/M. Gröning/SZ

„Reč je o tome da istražimo šta izaziva napade migrene. Poznato je da za njih postoje određeni 'okidači', ali mnogo toga na tom području još nije istraženo“, objašnjava profesor Jerg Šajt sa Instituta za informacione sisteme pri Univerzitetu u Hofu. Na tom institutu razvijen je tzv „migrena-radar“. Reč je pre svega o uticaju vremenskih prilika na pojavu napada migrene.

Ideja za jedan takav „radar“ rodila se pomalo neobično, kaže Šajt. „Sedeli smo zajedno nas petoro, a troje je patilo od migrene. Onda smo razmotrili da li bismo mogli nešto da uradimo.“ Projekat „migrena-radar“ startovao je 2011. godine uz podršku nemačkog Saveznog ministarstva za obrazovanje i nauku (BMBF). Novo istraživanje koje se sada sprovodi, postavljeno je na znatno širim osnovama i prikuplja više različitih podataka.

Dnevnik o napadima migrene

U okviru tog projekta već se prijavilo oko hiljadu dobrovoljaca koji pate od migrene. Šajt se nada da će ih ukupno biti oko 6.000. Pacijenti mogu da se registruju za projekat na jednoj internet-stranici i da tamo vode neku vrstu elektronskog dnevnika. Od oktobra bi to trebalo da bude omogućeno i preko Android-aplikacije za mobilne telefone.

„Ovo je prva studija na svetu koja temeljno istražuje da li su napadi migrene povezani s vremenskim prilikama“, kaže dr Roland Brand sa Klinike za migrenu i glavobolju u Kenigštajnu. „Svaki drugi pacijent nam kaže: 'Primetim da to izaziva vreme'. Ali nigde nije sprovedena ni jedna jedina studija koja bi to potvrdila. 'Migrena-radar' trebalo bi da obuhvati podatke u Nemačkoj, Švajcarskoj i Austriji“, ističe dr Brand. Klinika u Kenigštajnu i Univerzitetska klinika u Rostoku učestvuju u istraživanjima u okviru tog projekta.

Upoređivanje podataka sa meteorološkom službom

Vreme, odnosno vremenske prilike, u tom istraživanju zauzimaju centralnu ulogu. Naučnici nastoje da odgovore na pitanja poput: u kojoj nemačkoj saveznoj državi i u kom području je zabeležen najveći broj napada migrene? Da li je u isto vreme možda bilo znatnih promena u atmosferskom pritisku ili ekstremnih temperaturnih oscilacija? Da li postoji ikakva veza između tih pojava? Prikupljeni podaci se tokom evaluacije upoređuju sa podacima Nemačke meteorološke službe.Kakve medicinske koristi bi pacijent mogao da ima od tog istraživanja? „Ukoliko se bude pokazalo da određene vremenske prilike sa velikom verovatnoćom izazivaju migrenu, onda bi pacijent možda mogao bolje da kontroliše tu bolest“, kaže Šajt. On napominje da bi, ako se ta teza potvrdi, pacijenti mogli tako da se organizuju, da važne termine ne planiraju ako je vremenska prognoza za njih nepovoljna, te da bi tako mogao da se „smanji mogući stres“.

Deutschland BdT Gewitter in Brandenburg
Foto: picture-alliance/dpa/P. Pleul

Vikend-migrena

Pored vremena, tu su i drugi faktori koji igraju značajnu ulogu u istraživanju. Da li je reč o muškarcu ili ženi, penzioneru ili učeniku, zaposlenom sa punim ili pola radnog vremena? Stres, naime, može da prouzrokuje migrenu ili ako recimo neko nema redovan dnevni ritam. Time su pogođeni pre svega ljudi koji rade u smenama. To može, kod onih koji pate od migrene da dovede do napada, ili da ih pogodi onda kada su slobodni, na primer vikendom. „Prema podacima koje smo do sada prikupili, primetili smo da su napadi migrene veoma česti subotama“, objašnjava Šajt.

Svaki deseti stanovnik Nemačke pati od migrene i od veoma bolnih napada glavobolje koje mogu čak da prate mučnina i povraćanje. Zamračiti sobu, leći, uzeti tabletu protiv glavobolje – to je ono što oboleli mogu da urade kako bi bolovi popustili.

Svaki rezultat je koristan

Kod migrene se radi o genetsko-neurološkom oboljenju, objašnjava Brand i dodaje da ljude koji imaju genetsku sklonost ka tom oboljenju, ono često prati čitavog života.

U okviru analize prikupljenih podataka primenjuju se moderne tehnike poput Data Mining, a koristi se i veštačka inteligencija. Učesnici su anonimni, vode se pod šifrom, a rezultati ipak mogu da se individualno saznaju. „Mi programiramo evaluaciju, a ona se onda računarski izrađuje posebno za pacijenta. Naravno da samo ta osoba o kojoj se radi može da ima uvid u podatke“, kaže Šajt.

Nezavisno od toga do kojeg rezultata će se doći, Brand smatra da je to istraživanje u svakom slučaju važnom: „Ukoliko se pokaže da nema stvarne veze između vremenskih prilika i migrene, onda je i to naučno interesantno. Drago mi je što u to unosimo nešto jasnoće.“ Ali za sve to biće potrebno pričekati još dve do tri godine.