1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li ćemo uskoro uopšte moći da platimo energente?

Boehme Henrik Kommentarbild App
Henrik Beme
21. oktobar 2021.

Struja, gas, benzin... Već su skupi i postaju sve skuplji. Nižu se neugodna iznenađenja kad stignu računi, a urednik ekonomske redakcije DW Henrik Beme upozorava: u dogledno vreme neće biti bolje.

https://p.dw.com/p/41wwW
Symbolbild Diesel Zapfsäule
Foto: picture-alliance/dpa/B. Marks

Benzinska pumpa je Zlatno tele Nemaca. Gotovo da ništa tako ne uzbuđuje ljude u Nemačkoj kao cena goriva. Dizel je skuplji nego što je ikad bio. Ubrzo bi sama od sebe mogla da se ispuni želja Zelenih da litar benzina košta pet nekadašnjih maraka. Oni su naime tako odlučili pre 23 godine na jednom stranačkom kongresu, kako bi ljude odvratili od automobila. To ih je tada skupo koštalo i samo su uz veliku sreću su izborima prešli cenzus.

Ta epizoda gotovo je zaboravljena, a Zeleni su danas ponovo pred ulaskom u nemačku vladu – po drugi put u istoriji te stranke. Okolnosti su sve samo ne idealne: pandemija ni izbliza nije završena, ali njeni efekti na privredu (nezavisno od zdravstvenih) su ogromni. Visoke cene energenata samo su jedna od posledica. I ne samo u Nemačkoj, već u čitavom svetu. To se događa zato što se svetska privreda, uprkos pandemiji, brže oporavlja nego što se očekivalo. To dovodi do ogromne potražnje za energijom, a velika potražnja tera cenu u visinu. Samo, ovako kao sada, još nikada nije bilo: samo je veleprodajna cena gasa ove godine porasla za neverovatnih 440 odsto.

-pročitajte još: Sve je poskupelo: Ima li kraja inflaciji?

I cena nafte se uzdiže ka starim rekordima – u samo jednoj godini postala je dvostruko skuplja. To su zapravo dobre vesti. Dobro, možda ne za vlasnike automobila, ali jesu za preobražaj privrede u smeru klimatske neutralnosti. Tako i treba da bude ako se želi promena u energetici: fosilna goriva moraju da postanu toliko skupa da se obnovljivi izvori isplate. Ako će vetar, sunce i voda postati jeftinija alternativa, onda će se pitanje uglja i gasa samo od sebe rešiti. To je bio plan – ali on ne funkcioniše, jer smo mi još uvek daleko od promene.

Henrik Beme, DW
Henrik Beme, DW

I to nije slučaj samo u Nemačkoj, već i u većini zemalja. Ljudi uglavnom voze automobile s motorima na unutrašnje sagorevanje, greju se na naftu ili gas, a iz utičnica dolazi struja stvorena od uglja (Kina upravo namerava da ponovo pokrene eksploataciju u 150 rudnika uglja koji su bili zatvoreni). Samo mi u Nemačkoj. na žalost, imamo suludu ideju da pokažemo drugima da se može. Možemo samo da se nadamo da nas niko neće imitirati u onome što smo do sad zvali „promena u energetskoj politici“.

Ona je, naime, do sada koštala ogromne iznose novca – i još uvek nema dalekovoda koji će energiju stvorenu od vetra sa Severnog mora dovesti do juga Nemačke. Udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji je u Nemačkoj damo 17 odsto – u Švedskoj je na primer 56 procenata.

Ovde se za svaku vetroelektranu vode parnice pred sudom – a promena u energetici može se dogoditi samo uz podršku građana. Onaj ko želi da vozi automobil, taj će u predstojećim godinama morati još dublje da posegne u džep – sem ako ne kupi (uz pomoć države) električni automobil. Šef Folksvagena Dis lično je izračunao da će biti dvostruko skuplje voziti običan od električnog automobila.

-pročitajte još: Zima dolazi, a Evropi prete nestašice struje i gasa

I topli stan će koštati više – to sebi jednostavno više neće moći svako da priušti. Ako se ne želi da se stvori još dublji razdor u društvu, tu se dakle mora stvoriti oblik pomoći za socijalno slabije kategorije stanovništva. „Zaštitu klime oblikovati u sklopu socijalne pravednosti“ – to ne sme da ostane samo predizborno obećanje, na tome će se i davati ocena o radu nove nemačke vlade.

Pa da li je ispravno bilo odustati od korišćenja uglja a da je istovremeno za sledeće godine planirano i zatvaranje atomskih elektrana? O tome mora pod hitno da se razmisli, kako bi se nadoknadio nedostatak, Nemačka će morati da stvori dodatnu emisiju od 50 do 70 miliona tona ugljen dioksida. Alternativa je da Nemačka kupi atomsku energiju iz Francuske, ali to nije rešenje. Pa šta da se radi?

Buduća nemačka vlada mora da sprovede u delo ono što je sročila na kraju svojih preliminarnih razgovora o formiranju koalicije, a to će biti ključna tačka razgovora o budućoj vladi: mora se dramatično ubrzati gradnja obnovljivih izvora energije. To je odlučujuće kako bi se promena u energetici zaista i dogodila. U suprotnom će energenti postati previše skupi, uz nesagledive posledice.

Cena gasa: Politika ili ekonomija?

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu