1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

Dani Balkana u Minhenu predstavljaju region u novom svetlu

25. februar 2021.

Dani Balkana je festival koji već 15. godina obogaćuje kulturni život grada Minhena i Nemačke. Ove godine organizatori imaju poseban cilj: žele da spoje mlade iz dijaspore sa mladima koji su ostali na Balkanu.

https://p.dw.com/p/3prgW
Balkantage in München
Foto: Balkantage

„Mladi sa Balkana ovde u Nemačkoj ne neguju dovoljno svoju tradiciju, kulturu i odnos prema domovini“, kaže u razgovoru za DW Sadija Klepo, osnivačica „Dana Balkana“, manifestacije koja se već 15 godina održava u Minhenu. Upravo to je jedna od glavnih motivacija za organizovanje ovogodišnjeg festivala – povezivanje mladih kroz zajedničku tradiciju, kulturu i jezik, gde god oni živeli.

Zbog toga je i tema ove godine: „Balkan Connection 2.0. – Mladi i budućnost regiona“.

„Naš cilj je da napravimo platformu na kojoj će se mladi iz dijaspore ujediniti s mladima koji su ostali u regionu. Želimo da vidimo kako možemo zajednički da poboljšamo situaciju u čitavom regionu“, objašnjava Klepo.

Sadija Klepo: Želimo da delujemo integrativno i poboljšamo situaciju u celom regionu
Sadija Klepo: Želimo da delujemo integrativno i poboljšamo situaciju u celom regionuFoto: DW/D. Koric

Jedna platforma za sve

Tako su već od prvog februara, skoro mesec dana pre zvaničnog početka festivala, društvene mreže festivala „Balkantage“ na Fejsbuku i Instagramu postale platforma na kojoj je mladima pružena prilika da izraze svoje želje za budućnost regiona. Njih ukupno 13, koji danas žive od Skoplja, preko Podgorice, Sarajeva, Londona, Kelna, pa sve do Osla, su u video porukama poručili šta to oni misle da je ključno za budućnost regiona i kako se najbolje povezati.

Neki od njih ne misle na odlazak: „Mi koji smo ostali imamo priliku da promenimo nešto. Jer, kada je situacija jako loša, onda može ići samo na bolje“, u jednom od videa izjavila je Melita Vrsaljko (27) koja živi u Zagrebu i trenutno se bavi proverom činjenica u medijima i javnom prostoru.

Drugi mladi poručuju da odlaze – da bi se vratili: „Moja namera je da se nakon studija vratim u Sarajevo i tako doprinesem našem društvu sa svim što ću naučiti“, izjavila je Nudžejma Softić koja je dobila „Chevening stipendiju“ u Londonu, ali u Sarajevu namerava da otvori Akademiju za lidere i – da ostane u Bosni i Hercegovini. „Veoma mnogo ljudi je otišlo iz BiH, ali BiH nije otišla iz njih“, dodaje ona, i na kraju izražava želju da će upravo kroz festival „Dani Balkana“ pronaći i druge ljude sa istim snovima i nadanjima s kojima će još brže i lakše doći do svog cilja.

Azalea Džanko: Institucionalni okvir na Balkanu je krivac za sve veći broj onih koji nepovratno odlaze
Azalea Džanko: Institucionalni okvir na Balkanu je krivac za sve veći broj onih koji nepovratno odlazeFoto: Privat

Odlazak nije uvek rešenje

Azalea Džanko, takođe iz Sarajeva, u Nemačku je stigla prošle godine i deo je tima koji je radio na pripremi festivala. Ona je pripremala video sadržaje objavljene na društvenim mrežama koji su izazvali brojne reakcije i diskusije:

„Bilo je zaista zadovoljstvo pričati s brojnim ljudima iz našeg regiona koji imaju toliko različitih iskustava i ideja. S druge strane, ono što je svakako poražavajuće jeste upravo aspekt o kojem sve češće slušamo zadnjih godina, a to je da institucionalni okvir na Balkanu ne nudi mladima podršku i da je, upravo suprotno podršci, sve češći krivac za sve veći broj onih koji nepovratno odlaze u dijasporu“, kaže ona za DW.

Odlazak iz rodnog grada može biti odlično rešenje i velika prilika za uspeh, ali to ne znači da je i jedino ili najbolje, dodaje ona: „O tome svedoči i deo ljudi koji su govorili za naše platforme“.

Na kraju ipak, svi su „itekako voljni i motivisani da se povezuju“.

A upravo povezivanje je ono čemu teži tim „Dana Balkana“. Je, kako kaže Sadija Klepo, često su ljudi sa Balkana razdvojeni, ne samo državnim granicama, nego i politikom, uprkos tome što imaju jako puno zajedničkog.

„Često se ljudi sa Balkana i u dijaspori organizuju u zasebne, nacionale grupe“, kaže ta dugogodišnja humanitarka i aktivistkinja, i ocenjuje da to ne vodi nikuda: „Na taj način nijedna od tih grupa nikada neće imati dovoljno veliku snagu da bude veliki lobi. Taj lobi će samo kroz jedinstvo biti snažan, jer na kraju krajeva treba da shvatimo da govorimo jednim jezikom i da se koncentrišemo na jednu zajedničku temu i cilj“.

Pozorišna predstava „Buđenje proljeća“ Bitef teatra iz Beograda će moći da se pogleda onlajn 6. marta
Pozorišna predstava „Buđenje proljeća“ Bitef teatra iz Beograda će moći da se pogleda onlajn 6. martaFoto: Balkantage

Region u novom svetlu hibridnog festivala

Festival „Dani Balkana“ zvanično počinje u petak 26. februara i zbog pandemije korona-virusa će, umesto mesec dana, da traje skoro šest meseci.

„Mi smo se ove godine hrabro odlučili za hibridni festival. Prvi deo će biti virtuelan, a u junu i julu ćemo pokušati da organizujemo koncerte, bazar, filmske dane i susrete sa studentima“, objašnjava Sadija Klepo, koja je ujedno i osnivačica humanitarne organizacije „Hilfe von Mensch zu Mensch“ (Pomoć čoveka čoveku), čiji tim organizuje festival.

Prvi, virtuelni deo, između ostalog podrazumeva i veče sa književnicama Lanom Bastašić i Rumenom Bužarovskom (28.2), a pored toga, moći će da se pogledai i pozorišna predstava „Buđenje proljeća“ Bitef teatra iz Beograda (6.3), izložba mladih umetnika sarajevske Akademije likovnih umetnosti na temu „Budućnost regiona“ (8.3), kao i onlajn-forum sa mladima (20.3). Svi onlajn-događaji će biti besplatni za sve zainteresovane.

„Naš festival je šarolik, kao i sam region. Omiljen je mnogima u Minhenu, ne samo za ljude koji potiču iz našeg regiona, već i za Nemce koji se već sada raduju Danima Balkana“, kaže osnivačica festivala i dodaje da region želi da se prikaže u novom svetlu.

Povezivanje mladih iz dijaspore s mladima u regionu bi upravo moglo da bude to novo svetlo.

„Čini mi se da mnogi nisu digli ruke od svoje zemlje, iako su otputovali“, kaže Milica Žarković iz Beograda u jednom od objavljenih videa i dodaje da veruje u promenu:

„Možemo da napravimo promenu, samo moramo da budemo složni, da gledamo kako da pomognemo jedni drugima, a ne kako da se rasparčamo, pošto nam to mnogo dobro ide generalno. Nek nam je sa srećom“, zaključila je ta pedagoškinja i aktivistkinja. 

Program festivala i uputstva za učešće možete pronaći  OVDE.

Dragi političari...

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android