1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Demokrate u SAD

Kristine Bergman19. decembar 2007.

Pre godinu dana demokrate su na izborima osvojile većinu u oba doma ameriočkog kongresa . Tada su obećali da će 2007 politici dati novi pravac. Ali, opd toga ništa.

https://p.dw.com/p/Cdfn
Simbol Demokratske partije SAD
Simbol Demokratske partije SAD je magarac a republikanaca slon

Početkom ove nedelje senat i predstavnički dom odobrili su ponovo milijarde dolara za američke trupe u Iraku i avganistanu. Demokrate su morale da odustanu od smanjenja vojnih izdataka, od utvrdjivanja konkretnog datuma za povlačenja snaga iz Iraka, kao i od proširenja zdravstvenog programa za siromašnu decu. Uprkos svemu tome, predsedavajuća predsedničkog doma, Nensi Pelozi, je optimista:


"Mi smo za promene, sproveli smo promene, i još možemo da postignemo u ovoj godini. Ali za još više, potreban nam je demokratski predsednik i velika većina u Predstavničkom domu i senatu."


Demokrate u Kongresu raspolažu tananom većinom. U predstavničkom domu raspolažu sa 232 mesta naspram 201, što je dovoljno za raspravu o zakonima i njihovo usvajanje većinom.


Ali u Senatu trenutno imaju 51 mesto naspram 49, i za izglasavanje zakona neophodno je 60 glasova. Ukoliko nema te većine, preti beskrajna rasprava.


Problem se konkretno vidi na predlozima zakona o budžetu za odbranu, kojima su demokrate pridodali i termin za povlačenje vojnika iz Iraka. Svi oni nisu prošli, i to najkasnije u Senatu.


Kritičari prebacuju Nensi Pelozi da je izabrala pogrešnu taktiku, jer je morala da zna da neće imati neophodnu podršku republikanaca.


Ipak Mihael Halcel, dugogodišnji savetnik demokrate Džoa Bajdena, ne deli njihovo mišljenje:


"Najteže što Kongres može da uradi jeste da uskrati novac. To se dalo predvideti, ali ova taktika je barem javnost suočila sa problemom, što je već samo po sebi uspeh."


I konstantne rasprave o predlozima zakona demokrata dovele su do toga da je u medjuvremenu dve trećine Amerikanaca protiv rata. Ali američki ustav je pre svega kreiran za pronalaženje kompromisa, kaže Halcel:


"Američki predsednik, prema ustavu, ima jaku poziciju naspram Kongresa."


On može da uloži veto, što je u poslednje vreme često činio. Tada je i u Predstavničkom domu i u Senatu potrebna dvotrećinska većina za nadjačavanje predsednikovog veta. A u slučaju rata u Iraku to je trenutno nemoguće.

Demokratama jedino preostaje da sačekaju izbore sledeće godine u novembru. Oni računaju sa tim da će im stav republikanaca koji odbijaju predloge, u stvari doneti glasove.