1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Diploma i slamarica – ne garantuju ništa

19. jun 2010.

Nemački institut za privredna istraživanja (DIW) ove nedelje objavio je nove podatke u opadanju srednjeg sloja u Nemačkoj. Prema mišljenju nekih analitičara to bi moglo imati negativne posledice po društveni razvoj.

https://p.dw.com/p/NxIZ
Ranije su štedljivi "obični" Nemci bolje živeli
Ranije su štedljivi "obični" Nemci bolje živeliFoto: picture-alliance / chromorange

Sve veći broj Nemaca, koji su se do sada osećali sigurnim u srednjim društvenim slojevima, smatra da je pogođen krizom. To je novina. Taj srednji sloj do sada je svašta izdržao: veliku finansijsku krizu 2008. godine, krizu realne privrede koja je usledila sledeće godine uz pad društvenog proizvoda od pet procenata, krizu banaka i grčku krizu – opšte raspoloženje stalno je bilo bolje od stvarne situacije. Sa krizom evra slika se menja – sada se strahuje za sopstveni novac, piše minhenski list Zidojče cajtung.

Šta ako više ne bude evra, ako počne inflacija, ako dođe do monetarne reforme zbog koje će morati sve da se počinje ispočetka? Strašni scenariji za koje nema realne podloge. Ali, za strah su dovoljne već glasine.

Nemački institut za privredna istraživanja (DIW) ove nedelje objavio je nove podatke u opadanju srednjeg sloja u Nemačkoj. Tendencija ne predstavlja novinu, ali su ipak rezultati istraživanja imali veliki odjek. To je najinteresantnije i taj odjek ukazuje na veliku uznemirenost u srednjem sloju koju je teško razumeti, ali koja očigledno postoji.

Srednja klasa – pola društva

Specijalisti su viša klasa, ali lekari opšte prakse ne stoje sjajno
Specijalisti su viša klasa, ali lekari opšte prakse ne stoje sjajnoFoto: dpa/pa

Moguće je kritikovati istraživanje DIW-a. U njemu se na osnovu malih pomeranja prihoda izvlače dalekosežni zaključci. „Srednji sloj“ je definisan veoma usko. Ako se kao merilo uzme prosečan prihod u Nemačkoj i onda napravi koridor između 70 i 150 odsto tog prihoda dolazi se do čudnovatih rezultata. Tako proizlazi da je već neoženjen stručni radnik u višim sferama srednjeg sloja, a tu bi bili i nastavnici ili lekari opšte prakse. To je besmislica kao što je i poznato iz svakodnevnog iskustva.

Korisnija je šira sociološka definicija srednjeg sloja prema kojoj su u njemu ljudi višeg obrazovanja sa statusom stručnjaka – bili to stručni radnici ili oni sa univerzitetskim obrazovanjem. Njihov rad je često kreativan ili rade samostalno, imaju osećanje odgovornosti za društvo i dele „građanske“ vrednosti. Tu grupu nemoguće je definisati samo na osnovu evra i centi. Reč je o ljudima koji dovoljno zarađuju da ne moraju svaki evro dva puta da obrnu, ali ne dovoljno da bi im bilo svejedno koliki su porezi i doprinosi. Reč je o, otprilike, polovini nemačkog društva.

Taj srednji sloj se smanjuje i tu je DIW u pravu. Sociolozi upozoravaju da se smanjuje i motivacija za društveno napredovanje. Više nije tako atraktivno biti deo srednjeg sloja, jer je on došao do granice blagostanja. Biti dobro obrazovan i štedljiv više nije garancija da će se uskoro obezbediti auto, kuća i dobar prihod za sva vremena.

I apetiti „običnih“ su porasli…

I apetiti „običnih“ su porasli…

Mnogo je razloga za takvu situaciju. Svakako da su promene u svetu odigrale određenu ulogu. Sve je teže uvećavati izvozom nemačko blagostanje na račun manje razvijenih zemalja kao što je to bio slučaj u vremenima privrednog čuda – i drugi su napredovali. Promene u društvu takođe otežavaju situaciju. Kada se porodice raspadaju ili uopšte ne zasnivaju – pojedincu je teže.

Međutim, država je najodgovornija za dodatno opterećenje srednjeg sloja i to ne zbog najnovijih mera štednje. Već decenijama država uzima sve više preko poreza i doprinosa. Socijalnoj državi potreban je novac i ona ga uzima tamo gde ga je najviše – u srednjim društvenim slojevima.

Srednja klasa hoće dva odmora godišnje
Srednja klasa hoće dva odmora godišnjeFoto: AP

Istina, srednji sloj i dalje se žali na veoma visokom nivou. I tu su, kao i u drugim delovima društva, porasla očekivanja – nekada je porodica izlazila u restoran jedanput mesečno, sada se izlazi jedanput nedeljno. Nekada je bilo dovoljno tri nedelje odmora na Severnom moru, sada je tu i zimski odmor, a i letnji odavno više nije samo na Severnom moru.

Nemci ne dižu revolucije

Međutim, slabljenje srednjeg sloja predstavlja političku i ekonomsku opasnost. U istoriji najčešće su bila stabilna društva koja su imala širok i zdrav srednji sloj. Onaj ko je miran i smatra da se prema njemu postupa pravedno, ne buni se i ne traga svuda za neprijateljima i u tome je do sada bio dobar deo snage nemačkog društva. Iz sredine društva dolazi privredna dinamika, njegovi pripadnici spremni su da preuzmu odgovornost, oni pronalaze, osnivaju, organizuju. Oni to čine sve dok imaju osećaj da su njihovi napori nagrađeni na odgovarajući način.

Lenjinova "definicija" važi?
Lenjinova "definicija" važi?Foto: RIA Novosti

Ukoliko se ti napori više ne isplate, srednji sloj se neće pobuniti i nikada se nije bunio. Nemci, podsmešljivo je rekao Lenjin, ne dižu revolucije, jer ako žele da osvoje stanicu prvo kupuju peronsku kartu. Srednji sloj neće ni otići do stanice – tiho će patiti kod kuće.

Međutim, on ima sopstvene, po društvo razorne, metode samoodbrane. Okreće leđa politici, više ne izlazi na izbore, ne angažuje se u strankama i organizacijama. Radi na crno, vara poreznike, a deca odlaze u inostranstvo.

Političari zato ne smeju da ignorišu tendenciju smanjivanja srednjeg sloja i da se ponašaju u skladu sa izrekom „jaka leđa nose više“. Oni moraju da naprave program kojim bi taj deo društva bio rasterećen.

Do sada koalicija se bavila štednjom, ali štednja može biti samo prvi korak. Država mora da menja izvore prihoda, mora da ulaže u jačanje srednjeg sloja kao dela društva koji prvi može da da impuls za obnavljanje rasta, piše list Zidojče cajtung.

sz/nb/nr