1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Diplomatski napori za rešavanje krize

Rajnhard Kleber / mm (afp, dpa, rtr)2. jul 2014.

Nakon ponovnih žestokih sukoba u Ukrajini, Nemačka želi da spreči eskalaciju nasilja. Ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer pokrenuo je diplomatsku inicijativu.

https://p.dw.com/p/1CUJh
Frank-Walter Steinmeier PK zur Präsidentschaftswahl Ukraine
Foto: picture-alliance/dpa

Šefovi diplomatija Nemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine ove srede (2.7.) na sastanku u Berlinu razgovaraju o sukobu u Ukrajini, potvrdilo je nemačko ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu. Prema pisanju lista „Zidojče cajtung“ tema sastanka biće dogovor o merama u cilju postizanja primirja na istoku Ukrajine.

Osnova za sastanak nemačkog šefa diplomatije i njegovih kolega Lorena Fabijusa iz Francuske, Sergeja Lavrova iz Rusije i Pavla Klimkina iz Ukrajine jeste dokument o kojemu je velikim delom dogovor pao još u ponedeljak (30.6.). Štajnmajer je naveo da je međunarodni dogovor o smirivanju krize u Ukrajini propao „za dlaku“.

Moskva pozdravlja inicijativu

Iz ministarstva spoljnih poslova u Moskvi saopteno je da Lavrov podržava najnoviji predlog Štajnmajer. Obojica su, kako se navodi, pozvali na okončanje krvoprolića. Rusija je pokazala spremnost za nove razgovore, u kojim bi učestvovali i predstavnici OEBS-a. Nemačka kancelarka Angela Merkel je proteklih dana održala više telefonskih konferencija sa šefovima tih triju zemalja.

Niederlande Atomgipfel Krisengipfel in Den Haag Sergej Lawrow
Lavrov pozvao na okončanje krvoprolićaFoto: Reuters

Kako dalje piše „Zidojče cajtung“, Štajnmajer je u utora (1.7.) telefonirao sa Lavrovim, Klimkinom i Fabijusom kako bi „opipao“ spremnost ruske i ukrajinske strane na kompromis. Na sastanku ove srede u Berlinu trebalo bi da bude reči pre svega o obezbeđivanju granica kako bi se sprečio dolazak dodatnih separatističkih boraca i oružja iz Rusije. Osim toga, trebalo bi da se raspravlja i o bezbednosnim garancijama za posmatrače OEBS-a i taoce, koji su još zarobljeni.

Ofanziva protiv separatista

U ponedeljak uveče, ukrajinski predsednik Petro Porošenko je, ne obazirući se na zahteve Evropljana i Rusa, okončao desetodnevno primirje. Odmah potom, ukrajinska vojska započela je veliku ofanzivu protiv proruskih separatista na istoku zemlje. Pritom im je, prema navodima Kijeva, u utorak pošlo za rukom da ponovo osvoje jedan granični prelaz prema Rusiji. Separatisti su odbacili takav prikaz događaja. Proruski separatisti u Lugansku navode da su oborili dva ukrajinska vojna aviona. Zvanične potvrde za te navode, međutim, nema.

Rusija je pozvala Sjedinjene Američke Države da iskoriste svoj uticaj na rukovodstvo u Kijevu kako bi se okončalo krvoprolića. Ruski ministar spoljnih poslova Lavrov je u telefonskom razgovoru pozvao svog američkog kolegu Džona Kerija da ukrajinsku vladu uveri u to da je njihov kurs „pogrešan“, navodi se u saopštenju iz Moskve. Prema tim navodima, ruski diplomata upozorio je na nepredvidljive posledice „protivterorističke operacije“.

Ukrainische Soldaten Archiv 05.06.2014
Nakon okončanja prekida vatre ukrajinska vojska započela veliku ofanzivuFoto: picture-alliance/AP Photo

Putin: Porošenko preuzeo odgovornost za krvoproliće

Rusija je kritikovala okončanje primirja. Iz Moskve je navedeno da je to korak unazad u naporima za postizanje mira u susednoj zemlji pogođenoj krizom. „Predsednik Porošenko je, nažalost, odlučio da se ponovo pokrenu vojne akcije“, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin i ocenio da je ukrajinski šef države na taj način prvi put direktno preuzeo odgovornost za krvoproliće. Putin je, osim toga, ponovo istakao da će ruska vlada štititi i Ruse koji žive van Rusije.

Moskau Russland Präsident Wladimir Putin
Putin: štitimo Ruse izvan RusijeFoto: Reuters

Za to vreme Evropska unija priprema nove sankcije protiv Rusije - ali ne obimne, ekonomske sankcije. Protiv trgovačkog partnera, za sada, ne bi trebalo da budu uvedene sankcije koje bi mogle da imaju velike posledice. O tome su se, prema navodima diplomata, u Briselu dogovorili ambasadori 28 zemalja-članica Evropske unije.