1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Do spasa preko bankarske unije

14. maj 2013.

Ministri finansija Evropske unije bave se bankama kao jednim od glavnih faktora finansijske krize. Na dnevnom redu se nalaze i banke u Sloveniji. Rešenje se vidi u tzv. Bankarskoj uniji.

https://p.dw.com/p/18XRT

Akcija spasavanja Kipra s njegovim prezaduženim bankama koštala je Evropsku uniju i nadležne ministre mnogo truda i živaca. I međusobno poverenje među članicama pretrpelo je priličnu štetu. Ali „panika na brodu“ još uvek traje. Nakon Kipra, na horizontu se pojavila nova članica koja je postala žrtva sopstvenog bankarskog sektora. Iako Slovenija tvrdi da joj neće biti potrebna evropska pomoć, razloga za olakšanje nema. Pogotovo zato jer su i u slučaju Slovenije poljuljane banke te koje prete da čitavu zemlju odvuku u ponor.

Pomoć ne znači i opuštanje

Volgang Šojble je skeptičan
Volgang Šojble je skeptičanFoto: picture-alliance/dpa

Nemački ministar finansija Volfgang Šojble, izrazio je uverenje da Ljubljani zaista neće biti potrebna pomoć primećujući istovremeno kako se „u međuvremenu pokazalo da primanje pomoći ne znači i olakšanje i opuštanje“, već da sa sobom donosi bolne mere. Kako u budućnosti ne bi uopšte dolazilo do slučajeva u kojima posrnule banke čitave ekonomije guraju na ivicu ponora, ministri finansija traže mehanizme za dugoročno rešavanje problema banaka. Do sada je jasno jedno: zbog nesposobnosti bankara, na kraju ispaštaju poreske platiše što je politički i socijalno neodrživo.

Ministri finansija se slažu u tome da je potrebno uvesti jedinstvena evropska pravila kojima bi se kontrolisao rad banaka i odredilo koliki procenat sopstvenog kapitala banke moraju da poseduju. Takođe bi trebalo uvesti jedinstvenu zaštitu uloga štediša koja bi važila u celoj EU. Sve te mere bi se zajednički nazvale bankarska unija i, prema rečima komesara EU za monetarne poslove Olija Rena, spadaju među „najvažnije zadatke“ Brisela u predstojećem periodu. Ren očekuje da će bankarska unija stvoriti uslove za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mesta.

Strah od zajedničke odgovornosti

Međutim, kao i kod mnogih drugih velikih projekata Brisela, i bankarska unija bi mogla da „zapne“ pri samoj primeni. Francuski ministar finansija Pjer Moskovici smatra da je potrebno što hitnije „defragmentiranje“ finansijskog sektora. Pod „fragmentiranjem“ Moskovici smatra činjenicu da zdrava preduzeća, npr. u Španiji, ne mogu da dođu do potrebnih kredita za nove investicije, a ako i dođu, onda su ti krediti opterećeni toliko visokim kamatama da to dužnika tera u nove nevolje. Istovremeno, kamate u Nemačkoj su na rekordno niskom nivou.

Ali njegov nemački kolega Šojble smatra da za formiranje jedne centralne evropske institucije koja bi se bavila restrukturiranjem finansijskog sektora, nedostaje pravni osnov. On smatra da bi taj posao mogao da bude obavljen boljim povezivanjem nacionalnih ustanova i agencija. Ono što zapravo proizlazi iz Šojbleovog opreza, poznato je već godinama: nemački strah od prenošenja problema pojedinih članica zone evra na viši, evropski nivo pri čemu bi i ostale članice snosile odgovornost, a time i posledice za lošu politiku drugih. Šef evrogrupe Jerun Dajselblum razume nemačku skepsu, ali ne vidi zašto bi to sprečavalo rad na formiranju bankarske unije.

Slovenija pod „kišobranom“ ili ne?

Zastrašujući primer Kipra
Zastrašujući primer KipraFoto: Getty Images

Slučaj Kipra je bio sporan i zbog toga što se po prvi put razmišljalo i o „zapleni“ uloga malih štediša do iznosa od 100.000 evra, iako je upravo to suma za koju u ostatku Evropske unije garantuje država. Sada na Kipru sanaciju bankarsko sistema finansiraju samo veliki, oni koji imaju preko 100.000 evra na računu. Ubuduće bi trebalo da bude jasno definisano po kom redosledu bi i sami poverioci trebalo da učestvuju u spasavanju neke posrnule finansijske institucije. Za sada je sigurno da će se tu na prvom mestu naći deoničari ugroženih banaka, nakon toga veliki ulagači, a tek na kraju poreski obveznici – i to u početku onih zemalja u kojima se posrnula banka ili banke nalaze, a tek nakon toga preko „zaštitnog kišobrana“ ESM i ostalih članice evrozone.

Nemački ministar finansija Šojble upozorio je zemlje sa problemima banaka da „nipošto“ ne smeju da se ugledaju na kiparski primer. „Videli smo kako je to na kraju završilo za ulagače“, kaže Šojble. Slovenački ministar finansija Uroš Čufer je svojim evropskim kolegama predstavio plan izlaska svoje zemlje iz krize. Da li će taj plan uveriti ostatak evrozone, saznaće se tek krajem maja, kad će Evropska komisija izneti svoje mišljenje o tome hoće li slovenački plan biti dovoljan da zemlju spasi od traženja pomoći i ulaska pod „kišobran“.

Autori: Kristof Haselbah, Brisel / Nenad Krajcer
Odgovorni urednik: Ivan Đerković