Dokumenta Štazija i danas tajna!

600 radnika Državne arhive godinama objedinjuju dokumentaciju i dolaze i do skanadaloznih saznanja. Tako i do najnovije istine, da je policajac Zapadne Nemačke Karl Hajnc Kuras, koji je ubio Bena Onezorga, pokretača studentskih demonstracija krajem šezdesetih godina, bio zapravo saradnik Štazija. Zašto takve istine na videlo izlaze tek 20 godina kasnije?

Informacija da je policajac Karl Hajnc Kuras iz Zapadnog Berlina, bio zapravo špijun i radio za Štazi, u Nemačkoj je proteklih dana uzburkala javnost. Zašto u Arhivi za dokumentaciju Štazija nisu ranije istraživali sadržaje koji bi mogli da razjasne ubistva nemačkih istorijskih ličnosti, pa tako i ono studenta Bena Onezorga?

Poznati naučnici optužili su načelnicu Arhiva Marijanu Birtler da zapostavlja istraživanje Štazijevih špijuna u Zapadnoj Nemačkoj. Birtlerova odgovara:

„Pojedina otkrića u Arhivi dolaze tek onda, kada naučnici imaju određene teze i pretpostavke. Ako niko ne dođe na ideju da je Kuras možda radio za Štazi, onda Arhiv nije mesto u kojem možete da tražite početna gledišta.“

Dokumentacija Štazija kilometrima duga

Saradnici Birlerove, nastavlja ona, posljednjih godina objedinili su 61 kilometar dokumentarnog materijala, a to su još i milioni papirića koji tek trebaju da budu sastavljeni.

Svake godine sve je više zahteva i građana bivše Istočne Nemačke koji žele da dođu do svog ličnog dosijea, a koju su im pomno vodili pripadnici Štazija. Mnogo je i zahteva naučnika i medijskih kuća koji istražuju određene oblasti, kaže Birtlerova:

„I danas veliki broj ljudi vrlo malo zna o političkom sistemu bivšeg DDR-a.“

Posao Arhiva nedovršen

Američka CIA je još pre šest godina dostavilia Arhivi informacije o tome ko je na Zapadu radio za Štazi. Kritičari su optužili Birtlerovu da je odbacila proveru nemačkih parlamentaraca i postavili pitanje da li se Birtlerova nalazi pod političkim uticajem.

Bilo je i razmišljanja da se Savezni arhiv stavi u nadležnost Donjeg doma Parlamenta, i da mu time bude oduzeta moć. Bivši aktivista Pokreta za građanska prava u DDR-u, Štefan Hilfsberg danas je poslanik u Nemačkom parlamenta. Hilfsberg tvrdi:

„Mislim da se o tome treba intenzivno razgovarati, ako to zaista želite da uradite. Ja mislim da Istočni Nemci to ne žele, i zato to ne bi ni trebali uraditi.”

Posla još ima! Kilometri i kilometri materijala čekaju da dođu na red da budu pregledani i procenjeni. Ko zna kakve tajne još kriju!

Autor: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Ivan Đerković