1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dužnička kriza deli Evropu

20. mart 2010.

Sve su glasnija upozorenja da će predstojeći sastanak na vrhu EU biti neuspešan ukoliko Nemačka i Francuska ne reše spor oko pomoći Grčkoj i Pakta stabilnosti.

https://p.dw.com/p/MY5P
Strah od lančane reakcije: A. MerkelFoto: DW/AP

Većina članica smatra da bi EU trebalo finansijski da pomogne grčkoj vladi koja se bori sa ogromnim budžetskim deficitom. Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo predložio je u četvrtak uveče novi mehanizam pomoći: u krajnjoj liniji bili bi odobreni bilateralni krediti Grčkoj – dakle, ne bi pomagala EU kao celina, što nije predviđeno Paktom stabilnosti, nego pojedine članice.

Zelenaške kamate

Razmišlja se i o garantijama za grčke državne obveznice, jer u tom slučaju Atina ne bi morala da plaća tako visoke kamate. Grčki premijer Jorgos Papandreu pojačao je u petak pritisak na partnere izjavom da je njegova zemlja na korak od toga da više ne bude u stanju da uzima bilo kakve kredite. Naime, neprihvatljivo je da Grčka ubuduće decenijama plaća zelenaške kamate.

Griechenland Finanzkrise Steiks und Demonstrationen in Athen
Protesti u Atini zbog najavljenih mera štednjeFoto: AP

Međutim kancelarka Angela Merkel ne prihvata da se na sastanku na vrhu donese odluka o konkretnoj pomoći (Grčkoj), nego zahteva drastično zaoštravanje odredbi Pakta stabilnosti. Na taj način bile bi sprečene buduće krize, a u najgorem slučaju neka članica mogla bi biti i isključena iz monetarne unije.

U Berlinu priznaju da kancelarka nema podršku za tu ideju. Međutim, Angela Merkel je duboko zabrinuta da bi pomoć Grčkoj, a da se pri tom temeljito ne preradi Pakt stabilnosti, mogla izazvati lančanu reakciju i, na kraju, dovesti u pitanje stabilnost evra.

Izvući pouke

EU mora izvući pouke iz grčkog slučaja i pobrinuti se za uspostavljanje mehanizma kome bi se u budućnosti pribegavalo u takvim slučajevima.

Povod za svađu je i to što je Berlin još 2003. godine učestvovao u „omekšavanju“ kriterijuma Pakta stabilnosti, a više članica EU, među njima i Francuska, zameraju Nemačkoj da agresivnom politikom izvoza pojačava napetost u evrozoni.

Dodatno ulje na vatru dolio je Barozo koji je u Briselu izjavio: „Budimo pošteni, nećemo imati nikakvu privrednu vladu u EU“ i dodao da bi članice morale bolje koordinisati ekonomsku politiku, a svaka druga ideja je nerealna.

Na taj način Barozo se iznenađujuće jasno distancirao od predloga iznesenog na poslednjem vanrednom sastanku na vrhu. Naime, tada su francuski predsednik Nikola Sarkozi i kancelarka Angela Merkel najavili inicijativu za obrazovanje zajedničke privredne vlade EU. U krugovima Komisije saznaje se da je sada, zapravo, Sarkozi odustao od te ideje. Imajući u vidu planove na kojima se radi „Pariz je pomalo iznenađen šta bi konkretno trebalo da znači odustajanje od kompetencija u vođenju nacionalne ekonomske politike“, izjavio je jedan zvaničnik u Briselu.

sz/nb/ii