1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dugo putovanje u Evropu

14. maj 2009.

Makedonija je najuspešnija zemlja regiona u procesu ispunjavanja uslova za stavljanje na belu šengensku listu, ali ne želi da dobijanje bezviznog režima bude zamena za otpočinjanje pregovora o pridruživanju.

https://p.dw.com/p/Hpcl
Šengen u Luksemburgu je postao simbol za Evropu bez granicaFoto: picture-alliance/ dpa

Iako se Makedonija u formalno pravnom smislu nalazi ispred nekih svojih suseda u procesu evrointegracija, i dalje je otvoreno pitanje kada ce pristupni pregovori zapravo početi.

Makedonija je bila prva zemlja Zapadnog Balkana koja je stupila u ugovorni odnos sa EU, potpisavši SSP još 2001. godine. Iako je krajem 2005. dobila i mesto kandidata za članstvo u Uniji, Makedonija, do danas, nije otpočela pristupne pregovore. Novoizabrani makedonski predsednik, Đorđe Ivanov, samo dan posle svoje inauguracije, došao je u Brisel da sa evropskim zvaničnicima razmotri situaciju u evrointegracionim procesima njegove zemlje. Ovim povodom, Srđan Cvijić, iz Centra za evropsku politiku u Briselu, za Dojče vele kaže:

„Makedonija već dugo čeka na početak pregovora. U zemlji postoji uverenje da je veliki broj uslova već ispunjen, te da bi proces pregovora mogao da počne na jesen. Sa druge strane, ono što je trenutno opipljivo za Makedoniju jeste vizna liberalizacija. Makedonski zvaničnici pokušaće razgovorima u Briselu da otklone, između ostalog, i eventualne političke prepreke sa strane EU na stavljanje Makedonije na pozitivnu šengensku listu.“

Bezvizi režim, ali i pristupni prgovori

Makedonija kao možda i najuspešnija, među zemljama regiona, u ispunjavanju kriterijuma za „beli šengen“, ipak ne želi da joj bezvizni režim bude zamena za jedan od prioriteta zemlje, a to je što brže otpočinjanje pregovora o pridroživanju.

„Makedonija je za sada ispunila prvi od osam zadatih kriterijuma u predpristupnom procesu. Naime, održani predsednički izbori bili su slobodni i demokratski i dobili su pozitive ocene iz EU. Dakle postoji još sedam uslova koji su povezani sa donošenjem strukturalnih zakona važnih za uvođenje evropskih standarda u makedonski sistem. Mislim da ćemo posle predstojećih izbora za EP, a možda pre konstituisanja nove Evropske komisije zanti nešto više o tome kada će otpočeti makedonski pregovori sa EU”, kaže Cvijić.

Prednosti, ali i mane

Dakle Makedoniji su vidljivi pozitivni pomaci u ispunjavanju uslova, kao i u političkom životu. Međutim iako je Makedonija u formalno pravnom smislu ispred nekih svoji suseda, recimo Srbije, u procesu evrointegracija, ona ima i neke otežavajuće okolnosti, kaže Cvijic:

“Ekonomski gledano Srbija je u boljoj situaciji, a i sama zemlja je iznutra čvršća, u smislu jedinstva. Makedonija ima problem podeljenosti. Ohridski ugovor još nije dobio punu implementaciju. Sve to destabilizuje razvoj zemlje, a ne treba zaboraviti i na političku prepreku, a to je spor sa Grčkom.”

Jasno je da se zemlje Zapadnog Balkana danas nalaze na različitim stepenicama evrointegracionog procesa. Svaka ima svoje probleme i svoje prednosti. Međutim to je, podseća Cvijić, bio slučaj i u procesu pridruživanja nekih istočno evroskih zemalja, pa su, na kraju, sve zajedno ušle u EU. To se može dogoditi i sa Balkanom.

Autor: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Dijana Roščić