1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dugovi ne moraju da se vraćaju!

27. jun 2012.

Dugovi se moraju otplatiti! „Svi“ se slažu da je to tako. Da li baš svi? Ne, kaže Dejvid Grejber. Dugovi se ne moraju otplatiti! Taj autor je nova zvezda među kritičarima kapitalizma.

https://p.dw.com/p/15M0g
Foto: Jennifer S. Altman

Amerikanac Dejvid Grejber je profesor antropologije u Londonu, anarhista i jedan od osnivača pokreta „Okupiraj“ (Occupay). Za njegovu knjigu „Dugovi: prvih 5000 godina“ (Debt: The First 5000 Years), čak i bankari i konzervativni političari tvrde da predstavlja prekretnicu.

„Dugovi uvek stvaraju odnos moći“, kaže Grejber. „To su vrlo dobro shvatili kako vlastodršci u prošlosti, tako i mafijaši danas. Kažu ti jednostavno- duguješ mi to i to i predlože ti nešto što ne možeš da odbiješ. Predstavljeno je kao da je dužnik uradio nešto loše… A takav odnos je postojao u celoj dosadašnjoj istoriji.“

Sloboda da se oproste dugovi

Sistem dugovanja postojao je još u staroj Mesopotamiji, hijeroglifima je zapisivano ko je kome i koliko dugovao žita. Prema kapitalističkoj teoriji, kreditni sistemi mogući su tek pošto se pojavio novac, ali Grejber dokazuje da to nije tačno: dugovi u naturalijama postojali su i 2000 godina pre nego što se novac uopšte pojavio. I, što je još važnije, postojao je sistem opraštanja dugova.

„Tačno se vidi kako je sistem dugovanja periodično izazivao krize“, kaže Grejber. „Seljaci su se na primer zbog lošeg roda zaduživali. Morali su da prodaju stoku, njive ili su ih poverioci uzimali kao robove. Pošto je zbog toga dolazilo do pobuna, država je isto tako redovno morala da oprašta dugove. Prva reč za slobodu na sumerskom jeziku ’amagi’ doslovno znači, ’povratak majci’. Drugim rečima svi dužnici su iz zaduženosti mogli da se vrate kući.“

Revolucije izazivaju dugovi

To šta se dešava kada dugovi ne mogu da se otplate, vidi se u mnogim delovima Afrike. Ljudi žive u siromaštvu i uslovima koji nisu dostojni čoveka, kao na primer u delti Nigera, zagađenoj naftom. Svo to zato što mnoge države već generacijama nisu u stanju da otplate dugove. Ali, Međunarodni monetarni fond i dalje insistira na potpunoj otplati dugova, sa kamatama i kamatama na kamate…

„Kako opravdati politiku dugovanja koja dovodi do umiranja hiljada ljudi? Kako to da je moralna obaveza da se dugovi otplate jača od svakog drugog morala? Zbog tog pitanja sam napisao ovu knjigu. I moj odgovor glasi: Dugovi se uopšte ne moraju otplatiti! Uvek zavisi ko kome šta duguje“, kaže Dejvid Grejber.

Slično na to gleda sve veći broj ljudi, na primer u Grčkoj. Sve je manje onih koji se slažu da se dugovi banaka moraju otplatiti javnim novcem, dok se istovremeno socijalni sistemi više ne mogu finansirati. Nezadovoljstvo ljudi politikom i finansijskim tržištima eskalira. Neizbežna je promena finansijskog sistema, smatra Grejber. Pitanje je samo na koji način će se to desiti. Prema njegovom mišljenju, većinu pobuna i revolucija nisu izazvali ni represija ni ropstvo niti druge nepravde, već upravo dugovi!

Autorka: Mirjana Kine-Veljković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Naslovna strana nemačkog izdanja knjige Dejvida Grejbera
Naslovna strana nemačkog izdanja knjige Dejvida GrejberaFoto: klett cotta