1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Englezima postaje jasno „koliko je sati“

26. decembar 2010.

Velika Britanija u mnogo čemu vodi računa o tome da bude ispred ostatka Evrope, uključujući i računanje vremena. Ali i zemlja u kojoj se nalazi Grinič ozbiljno razmišlja da se priključi srednje-evropskoj vremenskoj zoni.

https://p.dw.com/p/QkFG
London
LondonFoto: AP

Zagovornica jedinstvenog računanja vremena sa ostatkom Evrope je poslanica konzervativaca Rebeka Heris. Tokom ovog meseca je donji dom britanskog parlamenta raspravljao o tom predlogu. Promenom računanja vremena građani Velike Britanije bi uštedeli više energije, smanjili broj saobraćajnih nesreća, pospešili turizam, drugim rečima prešli „u blagostanje“.

Međutim, Velika Britanija je ponosna na svoju opservatoriju Grinič, gde se računalo vreme za pomorce na svim morima sveta. Ali u poslovnom svetu je izgleda večiti problem izračunati "koliko je sati u Londonu". Zato je preko 300 organizacija podržalo predlog da se i ta zemlja pridruži evropskom računanju vremena. Na popisu tih organizacija su razna udruženja za zaštitu okoline, poput Grinpisa, pa sve do međunarodne fudbalske organizacije Fife, kojoj različito vreme početka utakmica takođe zagorčava život. Bankarski svet je podeljen: do sada je bio zadovoljan što je jedan sat bliže Vol Stritu, ali sve ih je više koji uviđaju da bi podjednako bilo važno ubuduće biti jedan sat bliže tržištima Dalekog istoka.

Nećemo "Berlinsko vreme"!

Verfassungsgericht stoppt Lissabon Vertrag
Foto: AP

Iako je i britanski premijer Kameron izjavio kako će razmotriti taj predlog, Velika Britanija ne bi bila ono što jeste, a da se ne čuju i ogorčeni protivnici pomenutog predloga. Tako se "Mail on Sunday" ne ustručava od niskih udaraca i čitaocima poručuje: "Nemojte prilagođavati svoj život berlinskom vremenu" i podseća kako su Nemci i 1914. i 1940. na okupiranim područjima uvodili svoje računanje vremena. Zato se, poručuje list, treba odupreti "fanaticima standardizacije u Briselu i Frankfurtu".

Podjednako emocionalno, ali sa nešto više racionalnih argumenata, ovoj inicijativi protive se u Škotskoj. Tamo, na severu zemlje, bi to značilo da bi deca još po mrklom mraku morala da idu u školu i malo je koristi da bi onda i uveče kasnije pao mrak. Jer dani su zimi ionako veoma kratki: ima mesta gde sviće tek oko 10 sati pre podne.

"Bliže smo nego ikad"

S jedne strane, Britanci već odavno uviđaju kako njihovo računanje vremena nije praktično. Još 1907. je građevinski preduzetnik Vilijam Vilet napisao pamflet o "Rasipanju dnevnog svetla" i njegovom zaslugom je 1915. uvedeno letnje računanje vremena. I u vreme nestašice tokom Drugog svetskog rata razmišljalo se o uštedi energije ako bi se promenilo vreme, ali su do sada baš sve te inicijative propadale.

Samo od 1994. britanski parlament je već osam puta raspravljao o uvođenju evropskog vremena - i svih osam puta je taj predlog završavao u ladici bez konačne odluke. Ovoga puta, kaže glasnogovornica inicijative "Lighter later" Medlin Kerol, "bliže smo cilju nego što smo ikad bili".

aš/jil/rojters/šigel