1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

ETA se odriče oružanih akcija?

18. oktobar 2011.

Da li će se baskijska separatistička organizacija ETA definitivno odreći oružanih akcija? Mnogi učesnici konferencije u San Sebastijanu to očekuju…

https://p.dw.com/p/12uCV
Maskirani pripadnik antiteroističkih jedinica GAL pored grafita sa znakom ETA
Maskirani pripadnik antiteroističkih jedinica GAL pored grafita sa znakom ETAFoto: AP

Konačni izveštaj sa konferencije je pročitao bivši premijer Irske Berti Ahern. „Pozivamo ETA da se javno odrekne nasilja i da počne razgovore sa vladama Španije i Francuske o posledicama sukoba“. Španskim i francuskim vlastima upućen je apel da prihvate takvu deklaraciju i da pokrenu dijalog.

Konferenciju su organizovali baskijska mirovna organizacija Lokari i takozvana Međunarodna kontakt-grupa. Među učesnicima skupa bili su bivši generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan i predsednik nacionalističke partije Severne Irske Šin Fejn, Džeri Adams. Možda je baš on bio i najznačajniji diskutant, jer je Šin Fejn istorijski i sadržinski bliska separatističkoj Irskoj republikanskoj armiji – IRA, koja je bila jedan od uzora za „Baskiju i slobodu“, kako glasi prevod imena organizacije ETA – Euskadi ta askatasuna. Baš kao i IRA, i ETA je dobila svoje političko krilo, partiju Hari Batasuna. Nije teško pretpostaviti da, ako iskusni irski separatista Džeri Adams od svojih španskih kolega traži trajno polaganje oružja, to sigurno znači da je nastupilo novo vreme za nacionalističke pokrete u Zapadnoj Evropi… i nade da će tako biti i u Baskiji, kojom je decenijama tekla krv pod simbolom zmije i sekire = prefriganosti i tvrdoće - bipolarnog stanja boraca za nezavisnost Baskije.

Prljavi rat proti eskadrona smrti

Doduše, tokom istorije od osnivanja ETA 1959. oružani način borbe je uvek bio i sporan; tako je 1966. godine tu organizaciju napustio njen osnivač Hose Luis Alvarez Enparanca zvani Čilardegi, lingvista i pisac kome je oružje bilo mrsko. Ali zato je njegovim naslednicima bilo blisko: u napadima izvedenim između 1960. i 2010. godine oni su ubili više od 800 ljudi, među kojima je gotovo 500 pripadnika policije ili vojske. Posebno ogorčeno su ratovali sa takozvanim eskadronima smrti iz sastava ilegalnih Antiterorističkih oslobodilačkih grupa GAL koje je u periodu između 1983. i 1987. tolerisala vlada socijalista – bila je to guerra sucia, „prljavi rat“ koji je teroristima ETA pružio opravdanje za mnoge akcije protiv španske države.

Učesnici konferencije u San Sebastijanu
Učesnici konferencije u San SebastijanuFoto: dapd

ETA se finansirala uglavnom novcem baskijskih biznismena prisiljenih da budu donatori – a takve, bar tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, nije bilo teško naći u dobrostojećem industrijskom regionu na severu Španije. Mnoge članove ta organizacija je regrutovala u redovima besprizornih baskijskih desperadosa koji su na izmaku puberteta naučili da prave i bacaju molotovljeve koktele na španske državne simbole ili da pale autobuse javnog gradskog prevoza. Poznata po zastrašivanju Baskijaca koji ne dele njen borbeni žar, ETA se našla i na meti kritike organizacija za ljudska prava poput Amnesti internešnala – zbog gušenja prava građana na slobodno izražavanje mišljenja. I španska država je više puta opominjana zbog teških povreda ljudskih prava u Baskiji, a posebno se zamerila odgovarajućoj Komisiji Ujedinjenih nacija i njenom izvestiocu za mučenje zatvorenika, Teu van Bovenu.

Nenajavljena poseta

Na konferenciju u San Sebastijanu su došli i članovi porodica žrtava ETA, i to – nenajavljeni. Jedna predstavnica te grupe koja je učesnicima konferencije delila knjigu o ubijenima, novinarima je izjavila: „Ovi ljudi koji su došli iz Južnoafričke Republike, Nemačke ili Francuske, ne znaju ništa o novijoj istoriji ove zemlje, o istoriji terora u kojoj jedni ubijaju a drugima ne preostaje ništa drugo do da čekaju da budu ubijeni“. Učesnici skupa se nadaju da će do kraja nedelje ETA izdati i zvanično saopštenje o prestanku oružanih aktivnosti.

Autor: Saša Bojić
Odg. urednik: Ivan Đerković