1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Mediji

EU hoće da zaštiti novinare od SLAPP tužbi

29. april 2022.

Kompanije i privatna lica često pokušavaju da zastraše kritičare koji protiv njih imaju dokaz o korupciji. Samo u Hrvatskoj ima oko 900 nerešenih predmeta. Evropska komisija želi da zaustavi te takozvane SLAPP tužbe.

https://p.dw.com/p/4AdAw
Malta - Proteste zur Ermordung an Daphne Caruana Galizia
Malta, protesti zbog ubistva novinarke Dafne Karuane GalcijeFoto: Getty Images/AFP/M. Mirabelli

„Činjenica da Evropska komisija sada nešto preduzima, deo je nasleđa Dafne Karuane Galicije“, kaže malteški bloger Manuel Delija. On se godinama bori za rasvetljavanje ubistva novinarke i protiv političke korupcije na Malti. Kada je Karuana Galicija umrla, protiv nje je bilo na čekanju skoro 50 sudskih postupaka zbog navodnih pokušaja zastrašivanja političara i poslovnih ljudi koje je svojim tekstovima stavila na stub srama.

 SLAPP tužbe opasne po život

 Izraz SLAPP je skraćenica od "Strategic Lawsuit against Public Participation" što bi moglo da se prevede kao “strateška tužba protiv javnog delovanja”, odnosno, vrlo jednostavno: tužba da se ućutkaju novinari i aktivisti. Oni se uvlače u dugogodišnje procese zbog kleveta i drugih tužbi koje su često neosnovane, ali mogu da rezultiraju velikim sudskim troškovima i novčanim kaznama koji mogu da dovedu u pitanje njihovu egzistenciju.

 I Manuel Delija je imao iskustvo sa SLAPP tužbama. Satabank, sa sedištem na Malti, kojoj je o duzeta licenca zbog sumnje za pranje novca, 2018. godine je tužila blogera zbog objavljivanja teksta u kojem se navode te aktivnosti. On kaže da je „jedna nemačka nevladina organizacija platila njegovu odbranu“ i na taj način mu omogućila da dobije sudski proces koji je završen u decembru.

Ranije ga je jedan od advokata banke upozorio da će "morati da skoči sa litica Dingli (na Malti)" ako objavi članak o Hristu Georgijevu, bugarskom suvlasniku banke. Njegovi protivnici pretili su tužbom u Velikoj Britaniji. Delija je povukao tekst jer je opasnost bila prevelika. Ipak, uz pomoć svojih pomagača, pobedio je u sudskom postupku koji je paralelno vođen u Bugarskoj.

"Putinovi ljudi", najprodavanija knjiga novinarke Katrin Belton o Putinovom usponu, jedan je od najnovijih spektakularnih slučajeva. Oligarsi koji se spominju u toj knjizi zatrpali su autorku nizom SLAPP tužbi. Među njima je i Roman Abramovič, sa kojim je, nakon nekoliko izmena, izdavač HarperCollins prošlog decembra postigao dogovor. Novinarka se zahvalila izdavaču na pravnoj podršci, jer takve postupke sebi mogu da priušte samo veliki izdavači.

Kada je predstavila nacrt zakona protiv takvih tužbi, potpredsednica Evropske komisije i komesarka za pravosuđe Vera Jurova iskoristila je taj slučaj da ilustruje značaj tih postupaka. Ključni element je ekonomska neravnoteža između podnosilaca tužbi i tuženih. „To su procesi koje pokreću bogati ljudi, a slobodnjaci, mali izdavači i medijske kompanije zbog toga upadaju u velike probleme.“

Šta bi trebalo promeniti u EU?

EU želi da donese direktivu koja će u korenu sprečiti prekogranične SLAPP tužbe i sprečiti njihove štetne posledice. Sudovi bi trebalo da budu u mogućnosti da unapred odbace očigledno neosnovane predmete. Osim toga, teret dokazivanja bi trebalo da bude obrnut: podnosilac tužbe tada mora sam da dokaže da je njegova žalba opravdana. I na kraju, trebalo bi da postoji pretnja kaznama protiv podnosilaca tužbi koji pokušavaju da ućutkaju novinare ili aktiviste. Takođe bi žrtvama trebalo da bude nadoknađena šteta.

Pored toga, komesarka za pravosuđe je dala preporuke državama članicama EU da promene svoje zakonodavstvo na način da otežaju SLAPP tužbe, da, na primer, revidiraju propise protiv klevete i da više ne prete zatvorskim kaznama. Takođe bi trebalo da pojasne javnosti o kakvom problemu je reč i da podrže pogođene u njihovoj odbrani.

Mordfall Jan Kuciak und Martina Kusnirova
Jan Kucijam i Martian KušnirovaFoto: Svancara Petr/CTK/dpa/picture alliance

Vera Jurova se prisetila i ubijenog slovačkog novinara Jana Kucijaka, kome su takođe pretili sudskim postupcima. "Šokantno je kada su novinari pod pritiskom i kada se progone, a države članice ne garantuju njihovu bezbednost." Vladavina prava u Evropi može biti zaštićena samo ako su mediji slobodni da rade svoj posao. Slobodno izveštavanje je često onemogućeno, posebno u slučajevima pranja novca, korupcije ili zagađenja životne sredine.

Sve više SLAPP slučajeva

"U otprilike polovini zemalja EU vidimo korištenje SLAPP tužbi protiv objavljivanja tekstova", kaže Kamil Peti iz Evropske federacije novinara. Među njima su Hrvatska, Francuska, Italija, Poljska, Bugarska, Irska i druge zemlje. "Vidimo da je praksa postala raširenija, to je neka vrsta novog alata za pritisak na novinare i medijske kuće." Samo u Hrvatskoj, na primer, ima oko 900 nerešenih predmeta koje su dokumentovali sindikati i novinarska udruženja. „Cilj tužbi nije da se pobedi na sudu, već da se zastraše i ućutkaju novinari.“

Poljska, Mađarska, Slovenija: mediji bez zaštite

Kamil Peti hvali činjenicu da je Evropska komisija sada prepoznala problem i da želi nešto da preduzme. Ali, ona kritikuje činjenicu da se obavezujući deo uredbe odnosi samo na prekogranične slučajeve. Međutim, većina SLAPP tužbi se podnosi unutar nacionalnih granica.

Organizacija Reporteri bez granica se takođe žali da to značajno ograničava područje primene. Zeleni u Evropskom parlamentu u principu pozdravljaju uredbu, ali ipak vide "prostor za poboljšanje" jer ne pokriva domaće ili krivične slučajeve. "Sada vlade zemalja članica EU moraju da iskoriste priliku tako što će ambiciozno preneti ovu direktivu u nacionalno zakonodavstvo i ispuniti barem minimalne standarde koje je postavila Komisija", naglašava poslanica Zelenih Viola fon Kramon.

Poslanik SPD Timo Velken hvali planirano prevremeno odbacivanje ovakvih tužbi i preokretanje tereta dokazivanja, "jer dugotrajni i zloupotrebljeni sudski procesi mogu brzo da se speče". Do sada, međutim, nijedna država EU nije preduzela nikakve mere protiv SLAPP tužbi. "Naše sudove ne smeju da zloupotrebljavajui moćne korporacije, bogati pojedinci ili korumpirani političari kako bi se rešili neugodnih kritika."

O predlogu Evropske komisije još moraju da odluče Evropski parlament i Savet Evrope.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.