1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EU: Rigorozne mere za Grčku

16. februar 2010.

Evropska unija zahtevaće od Grčke da od sredine sledećeg meseca, ukoliko to bude potrebno, uvede i nove, rigoroznije mere za smanjenje državnog deficita. Ipak, još se ne priča o konkretnoj pomoći za tu zemlju.

https://p.dw.com/p/M35g
Grčka dužna gotovo 300 milijardi evraFoto: DW

Iako Evropska unija podržava napore grčkih vlasti da sprovedu svoj plan ekonomskog oporavka zemlje, Brisel istovremeno upozorava Atinu da se, ukoliko bude bilo potrebno, obaveže na još rigoroznije mere smanjenja nacionalnog budžetskog deficita, i tako smanji i rizik po stabilnost zajedničke evropske valute. Komesar za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren je najavio:

„Ukoliko se pojavi rizik koji bi ugrozio ostvarenje zacrtanih ciljeva, Grčka će, do sredine marta, objaviti dodatne mere kako bi dostigla predviđeno smanjenje deficita za 4 procenta do kraja ove godine.“

Grčka je, sa oko 294 milijardi evra državnog duga, i trenutnim deficitom od 12,7 odsto bruto državnog proizvoda, prva zemlja kojoj je, tokom 11 godina postojanja Evropske monetarne unije, potrebna takva podrška evropskih partera. U Briselu, međutim, ističu i to da je EU spremna da pomogne Grčkoj da prebrodi ova teška vremena, pod uslovom da je sama Grčka spremna da preduzme odlučnu akciju.

Naučena lekcija – pojačati nadzor

Evropska komisija najavila je i veoma striktan i intenzivan multilateralni sistem nadzora sprovođenja ekonomskih reformi u Grčkoj, koji, do sada, još nije bio primenjen ni na jednoj od zemalja članica Unije. Tako će već narednih dana eksperti Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda boraviti u Atini i procenjivati implementaciju konkretnih mera za izlazak iz grčkog „ekonomskog kolapsa“.

Olli Rehn Pressekonferenz Serbien Kosovo
Komesar za ekonomska i monetarna pitanja EU Oli RenFoto: AP

Sredinom marta očekuje se i prva ocena uspešnosti grčkih reformi. Komesar za ekonomska i monetarna pitanje EU Oli Ren, najavio je da će Evropska komisija izaći sa predlogom daljeg jačanja koordinacija i nadzora nad nacionalnim ekonomskim politikama članica evrozone:

„Lekcija koju smo naučili iz ove krize jeste da nam je hitno potreban širi i ozbiljniji nadzor nad nacionalnim politikama u evrozoni. Tako ćemo biti u mogućnosti da brzo uočimo i rešimo moguće disbalanse i tako očuvamo makrofinansijsku stabilnost evrozone.”

Kakva je pomoć potrebna Grčkoj?

I dok jedan deo evropskih zvaničnika i ekonomskih stručnjaka smatra da je grčki plan uspostavljanja ekonomske stabilnosti „ambiciozan i dovoljan“, kao i da EU mora samo da pojača nadzor Grčke vlade u sprovođenju koraka neophodnih za izlazak iz ekonomske krize, švedski ministar finansija Anders Borg, smatra da je situacija mnogo ozbiljnija:

„Program koji je grčka vlada predložila, nije dovoljan. Potrebni su konkretni koraci kako bi se povratilo poverenje tržišta.“

Međutim, članice evrozone za sada ne izlaze sa detaljima moguće pomoći za Grčku, koja bi mogla da se ogleda kako u bilateralnim pozajmicama tako i u garancijama. Komesar Oli Ren je ponovio:

„Članice evrozone preduzeće odlučne i koordinisane mere ukoliko to bude potrebno. Ako dođe do takve situacije, mi imamo i načine i sredstva da očuvamo finansijsku stabilnost evrozone.”

Lideri evropskih zemalja, na sastanku prošle nedelje u Briselu, istakli su da u evrozoni postoji zajednička odgovornost za finansijsku i ekonomsku stabilnost, ali i dodali da članice evrozone moraju da vode bezbedne nacionalne ekonomske politike.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Ivan Đerković