1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Evropa iznenađena najavom referenduma u Grčkoj

1. novembar 2011.

Na iznenađenje mnogih, premijer Grčke Jorgos Papandreu najavio je sinoć (31.10) referendum o sporazumu EU o brisanju dela državnog duga Grčke, kao i glasanje o poverenju u parlamentu.

https://p.dw.com/p/132kE
Greek Prime Minister George Papandreou speaks with the media as he arrives for an EU summit in Brussels on Sunday, Oct. 23, 2011. Greece's prime minister is pleading with European leaders in Brussels to act decisively to solve the continent's debt crisis. At a summit Sunday, the leaders are expected to ask banks to accept huge losses on Greek bonds to ease the pressure on the country, and to raise billions more in capital to weather those losses. (Foto:Geert Vanden Wijngaert/AP/dapd)
EU-Gipfel Brüssel Euro PapandreouFoto: dapd

„Akt demokratije“ - tako premijer Papandreu naziva ono što je najavio na sastanku poslaničke grupe vladajuće stranke PASOK. Naime, on hoće da narod odluči o pomoći za njegovu zemlju.

„To je najviše forma demokratije. Kada građani sami odlučuju, to je veliki trenutak patriotizma. Oni treba da daju poslednju reč. Ne za stranke ili pojedine osobe, već za sudbinu i budući put Grčke“, rekao je Papandreu.

Prema podacima ministra finansija Evangelosa Venizelosa, referendum bi trebalo da bude održan tek kada se utanače sve pojedinosti sporazuma o brisanju dela državnog duga Grčke. To je proces koji bi mogao da se otegne do početka 2012. „Naravno da Grci mogu da kažu ’NE’. Ali oni moraju pred očima da imaju i posledice takve odluke,“ rekao je Venizelos.

Prema aktuelnim istraživanjima javnog mnjenja većina Grka smatra odluke sa Samita kritičnim, samo 12,6 odsto podržava odluke.

Otvorena mnoga pitanja

Za posmatrače su mnoga pitanja otvorena. Kada će se održati referendum i kako tačno glasi pitanje? Kakve će biti posledice ako većina stanovnika kaže „NE“? Neki analitičari smatraju da bi u tom slučaju Grčka mogla ili morala da napusti zonu evra.

Potez grčkog premijera rukovođen je pre svega unutrašnjepolitičkim razlozima. Socijalistički premijer je tokom svih meseci krize navukao na sebe i nezadovoljstvo naroda. Dokaz tome su redovni protesti protiv mera štednje. Politički rival premijera, Andonis Samaras, vođa opozicione Nove demokratije, odbija bilo kakvu saradnju u saniranju državnih finansija.

I U Evropi i u Berlinu iznenađeni
I U Evropi i u Berlinu iznenađeniFoto: picture-alliance/dpa

Strahovanja Grka

Na Samitu o spasu evra, šefovi država i vlada zemalja evro zone prošlog četvrtka su odlučili o restrukturiranju dugova kao i daljoj pomoći Grčkoj. Privatni poverioci treba da odustanu od oko 100 milijardi evra, uz to zemlje evro zone bi do 2014. još jednom trebalo da pozajme Atini 100 milijardi evra.

Cilj je da se smanji dug zemlje sa trenutnih 160 odsto bruto društvenog proizvoda na 120 odsto do 2020. godine. Prema pravilima Monetarne unije dozvoljeno je samo 60 odsto. Mnogi Grci zato sada strepe od godina ograničavanja i jačih kontrola međunarodnih poverioca.

Iznenađenje u Berlinu

U Berlinu je Savezna vlada očigledno bila iznenađena planovima grčkog premijera o referendumu. Ministarstvo finansija je saopštilo da je reč o unutrašnjepolitičkom razvoju, o kojem Savezna vlada još uvek nema zvaničnih informacija, i zato ne želi da ga komenatriše.

Referendum koji je najavio grčki premijer, bio bi i prvi referendum u Grčkoj od 1974. godine. Tada su se Grci posle pada vojne diktature izjasnili protiv monarhije.

Autori: Marko Langer / Ivana Ivanovic (dpa/afp/)
Odgovorni urednik: Ivan Đerković