1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Evropsko-kosovska parlamentarna šaputanja

Z. Smajić, Brisel29. maj 2008.

U Briselu je do kasno u sredu iza zatvorenih vrata vođena prva međuparlamentarna rasprava između Skupštine Kosova i resornih komiteta Evropskog parlamenta. O ovim razgovorima za DW govori Jelko Kacin.

https://p.dw.com/p/E89m
Evropski parlament
Evropski parlamentFoto: AP

O razlozima, namerama i ciljevima prve debate na ovom nivou, razgovarali smo sa slovenačkim članom Evropskog parlamenta, Jelkom Kacinom, dobrim poznavaocem prilika u regionu Balkana i specijalnim izvestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju.

Na prvo pitanje RDW sa kakvom parlamentarnom delegacijom Kosova se razgovara, ko su prisutni poslanici, radi li se o jednonacionalnom sastavu delegacije u kojoj su samo kosovski Albanci, ili su prisutni i predstavnici srpske manjine u Parlamentu, Kacin je odgovorio da se radi o „prvom zajedničkom interparlamentarnom Komitetu sa parlamentarnom delegacijom sa Kosova u koju su uključeni i kosovski Srbi.“

Pod zastavom UNMIK-a? – bilo je drugo pitanje.

„Ništa pod zastavom UNMIK-a. Pod zastavom UNMIK u Briselu zasedamo samo kada su Srbi ovde kao država prisutni. Sada kada razgovaramo samo sa predstavnicima Kosova, onda je to Republika Kosovo.“

Šta će biti glavne teme?

Unutrašnja organizacija države, stvaranje institucija, razmeštanje EULEKSA...?

„Jedna od tema je približavanje Evropskoj uniji, a druga je izgradnja institucija kojih nema i poštovanje svega onoga što je zapisano u Ahtisarijevom planu, jer kosovska vlada je nakon proglašenja nezavisnosti to na sebe preuzela i sada od te implementacije zavisi i brzina napredovanja u izgradnji i utvrđivanju međusobnog poverenja i međusobnog poštovanja“, izjavio je Kacin.

Na pitanje šta Slovenija obično u ovakvim i sličnim sitacijama nudi kao sopstveno iskustvo, budući da je prva zemlja bivšeg socijalističkog bloka koja upravo za mesec dana završava i svoje prvo predsedavanje Evropskom unijom, u Briselu ima reputaciju agilne, požrtvovane i uporne članice među malim zemljama, Kacin je rekao da savete nikada nikome kao Slovenac u Evropskoj uniji ne bi delio samovoljno „nego samo ako to neka od država ili institucija vlasti zatraži, jer se u protivnom može smatrati da je Slovenija narcisoidna, prepotentna ili možda nešto i gore od toga“.

„Problem je u tome da same države moraju odlučiti i javno reći da one žele takve savete, a onda kada do nas dođe takvo potraživanje, a ne molba, onda je u tom slučaju i moguće biti savetodavac. U svakoj drugoj situaciji bi se to moglo tumačiti i kao slovenačko mešanje u nečije poslove pod pritiskom, a to je uvek više štetna nego korisna 'savetodavna praksa'.

Reč je o obavezi i dobroj volji

Sama društva u našem okruženju, političke elite, mediji i najšira javnost u zemljama regiona moraju sazreti do onog stepena kada budu u stanju shvatiti da se ne radi ni o kakvoj prepotenciji nego da je reč o našoj obavezi i dobroj volji da pomognemo. Da bi bilo obostrane komunikacije i koristi, sve države regiona bi se morale znatno bolje organizovati kako bi se iskoristile sve realne mogućnosti koje se unutar Evropske unije nude“, izjavio je slovenački član Evropskog parlamenta, Jelko Kacin.