1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Falsifikovani novac iz Bugarske

12. septembar 2007.

Španska policija je uhapsila bandu falsifikatora i pri tom zaplenila 2 000 perfektono falisifikovanih novčanica od 200 evra. Uhapšenih šestoro Rumuna pokušali su da stave novac u opticaj, ali štamparija je u Bugarskoj.

https://p.dw.com/p/Bf3M
Foto: BilderBox

Bugarska je odavno ozloglašena zbog falsifikovanja novca.Stručnjaci koji se bave delovanjem bivših tajnih službi tvrde, na primer, da je tehnologija falsifikovanja bila dobro razvijena i pre sloma komunističkog režima.

U okviru podele rada medju tajnim službama koje su bile pod kontrolom sovjetskog KGB-a Bugarska je bila zadužena za falsifikovanje novca, kreditnih kartica i dokumenata.Kada je došlo do sloma starog režima sva ta oprema našla se odmah u privatnim rukama.I za distribuciju robe korišćeni su stari kanali službe državne bezbednosti, kaže potpredsednik prve postkomunističke vlade Dimiter Ludžev.

U sedamdesetim i osamdesetim godiama bugarska udba naveliko se bavila takozvanim ilegalnim tranzitom – švercovala je oružje, drogu, neoporezovanu luksuznu robu i falsifikovane novčanice sa istoka na zapad, a i u obratnom pravcu.Kontrolu tih kanala u medjuvremenu je preuzeo organizovani kriminal i oni danas služe za rasturanje falsifikovanih evra i dolara. Razloge uspeha slobodni novinar Hristo Hristov ovako objašnjava:

„Glavne razloge trebalo bi tražiti u slabom pravosudju i neefikasnoj policiji.Policija nije u stanju da nadje čvrste dokaze kako bi organizatori mogli biti kažnjeni – na kraju su zatvorene radionice za falsifikovanje novca, ali niko nije kažnjen“.

Nemački stručnjaci kažu da trenutno najbolji falsifikati stižu iz Litvanije i Bugarske zahvaljujući iskusnim grafičarima i štamparima koji, nezaposleni, rade za male pare, te vezama sa isporučiocima kvalitetnog papira i pomoći ljudi iz bivše državne bezbednosti.

Stavljanje u promet falsifikovanog novca u Bugarskoj je bilo kažnjivo i pre ulaska u EU, ali ne i njegova proizvodnja.Pod pritiskom Brisela sada je kažnjiva.Ali, u borbu protiv falsifikatora uključili su se i Amerikanci i Hristo Hristov kaže:

„Dolazak velikog broja američkih agenata u Bugarsku i otvaranje filijale FBI doveli su do otkrivanja i zatvaranja radionica za falsifikovanje.U njima su se, naime, proizvodili i lažni dokumenti, a to je u direktnoj vezi sa brobom protiv terorizma.Odkako u Sofiji postoji filijala FBI falsifikovanje je gotovo potpuno onemogućeno“, kaže Hristo Hristov.