1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Finansijska pomoć Grčkoj ostaje zamrznuta

4. novembar 2011.

Umesto referenduma prelazna vlada u čijem sastavu će biti i opozicija - to je novi, dramatični preokret situacije u Grčkoj u koji se, nakon šoka koji je izazvao najavom referenduma, upustio premijer Jorgos Papandreu.

https://p.dw.com/p/134uI
Jorgos Papandreu stiže na sednicu vlade
Jorgos Papandreu stiže na sednicu vladeFoto: dapd

Šef opozicione Nove demokratije Antonis Samaras pomrsio je račune Jorgosa Papandreua i sada od njega traži da podnese ostavku: „Papandreu treba da odstupi sa premijerske funkcije i istovremeno pokrene osnivanje prelazne vlade, koja bi raspisala prijevremene izbore“, rekao je Samaras. On je grčkog premijera optužio za ucenu, laži i doslovno rekao da se „zalepio za premijersku stolicu“. Potom je napustio sednicu parlamenta, zajedno sa poslanicima iz Nove demokratije.

Papandreu je onda uzeo reč i rekao da nije tačno da se zalepio za vlast, ali da Samaras postavlja zahteve koji se ne mogu odmah ispuniti. Premijer je ipak izrazio spremnost da nastavi razgovore sa opozicijom.

Antonis Samaras optužuje Papandreua
Antonis Samaras optužuje PapandreuaFoto: dapd

Večeras (4.11.) će grčki parlament odlučivati o poverenju Jorgosu Papandreuu. Iz krugova bliskih grčkom premijeru saznaje se da je Papandreu ministrima, na čelu sa šefom resora za finansije Evangelosom Venizelosom, dogovorio uslove pod kojima bi kasnije podneo ostavku. Oni bi sada, navodno, trebalo da mu pomognu da glasanje o poverenju prođe u njegovu korist, a on će se kasnije povući i vlast predati novoj koalicionoj vladi. Ona bi bila sastavljena od članove njegove partije socijaldemokratske orjentacije PASOK i konzervativne stranke Nova demokratija.

Papandreuov manevar

Prethodno je Papandreu u dramatičnom preokretu saopštio da odustaje od referenduma. Njime je hteo, kako je rekao, da preseče blokadu opozicije. Papandreu međutim nije za hitno održavanje prevremenih izbora jer smatra da bi to u ovom trenutku bila katastrofa. Grčki premijer bio je pod velikim pritiskom i njegova najava referenduma naišla je na velike kritike, kako među članovima sopstvene partije tako i međunarodne zajednice.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je, nakon vesti o odustajanju referenduma, reagovala hladno. Na samitu G 20 koji se održava u Kanu, ona je rekla da finansijska pomoć Grčkoj ostaje zamrznuta do daljeg i dodala:

„Za nas su važna dela što znači da Grčka mora najpre da izglasa odluke donesene na samitu 27. oktobra u Briselu. Još uvek se ne zna kako će se stvari dalje razvijati. Mi se nećemo mešati u grčku unutrašnju politiku. Važno je da odluke budu donete brzo. Svi međunarodni subjekti ovde u Kanu mišljenja su da odluke sa samita u Briselu idu u pravom smeru, da su bile dobar signal. Poverenje će se vratiti ako Grčka izglasa te zaključke.“

„Angeline liderske sposobnosti“

Samit G 20 protiče tako u senci vesti koje su dolazile iz Atine. Evropljani su bili izloženi kritikama zbog oklevanja i nejedinstvenih stavova u pogledu energičnog rešavanja dužničke krize. Američki predsednik Barak Obama je, doduše, pohvalio, kako je rekao, „Angeline liderske sposobnosti“, ali je podignutog kažiprsta gledao u njenom pravcu.

Lideri G 20 na samitu u Kanu
Lideri G 20 na samitu u KanuFoto: dapd

Recesija je poslednje što Obami treba, ako naredne godine želi da ponovo bude izabran za predsednika SAD. I kineski premijer Hu Đintao i ruski predsednik Dmitrij Medvedev zatražili su od Evropljana brzu i energičnu akciju. Za malo nade na samitu pobrinuo se multimilijarder Bil Gejst. Francuski predsednik Nikola Sarkozi zamolio ga je da razradi predloge o tome kako bi se u budućnosti mogla finansirati pomoć za siromašne zemlje.

Autorka: Jasmina Roze (dpa, dw)
Odgovorni urednik: Ivan Đerković