1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Finansiranje zdravstva donacijama?

14. jun 2012.

Uz fotografije i biografije, ljudi na internetu traže dobrovoljne priloge za lečenje bolesnika. Neki u tome vide zastrašujući razvoj, a neki – novi trend u finansiranju troškova lečenja...

https://p.dw.com/p/15EM5
Foto: picture-alliance/ZB

„Mreža pomoći“, naslov je objavljen u Zidojče cajtungu o procvatu internet-portala na kojima se građani pozivaju da novčano pomognu bolesnima: „Glenu Lajtneru je potreban novac. Već pet godina, ovaj 13-godišnjak iz Nju Džersija bori se sa tumorom na mozgu. Iza sebe ima već nekoliko operacija, koje nisu donele željeni uspeh, jer tumor se i dalje uvećava. Sada se njegovi roditelji nadaju da će mu pomoći jedna terapija koju su pronašli u Belgiji. Cena: 100.000 dolara. Oni to ne mogu da plate, njihovo zdravstveno osiguranje neće da plati. I pored toga, za Glena ima nade, i to – na internetu. Prijatelji porodice su pozvali ljude dobre volje da daju dobrovoljne priloge: napravili su Glenov bolesnički profil. Tu se vidi slika bledog dečaka koji peca, saznaje se da on pohađa srednju školu u Long veliju, da bi rado igrao košarku. I – da mu je potreban novac za terapiju koja će mu možda spasti život.“

U nastavku se objašnjava da Glen nije usamljen slučaj, te da se u SAD pojavio nov jak trend u finansiranju troškova lečenja – traženje dobrovoljnih priloga za bolesne. Sve je više obolelih koji nisu u stanju da plate sebi lečenje pa pokušavaju da dobiju novčane donacije preko interneta. Traži se novac za operacije, lekove i terapije. Oboleli se predstavljaju i navode sumu koja im je potrebna. To i uspeva: „Preko prvog takvog internet-portala, postavljenog 2008, do danas je sakupljeno više od 15 miliona dolara. Tu je prijavljeno više od 12.000 ljudi kojima je potrebna pomoć; samo u aprilu ove godine je postavljeno oko hiljadu novih profila. I na drugim sličnim portalima je tako. Pomoću ove metode, davanje dobrovoljnih priloga je postalo ličnije. Preko interneta, oboleli mogu da se obrate poznanicima i prijateljima u čitavom svetu, akcije se šire i putem društvenih mreža poput Fejsbuka ili Tvitera, što povećava domet poziva za pomoć.”

List dalje piše da je velika navala na ovakve internet-portale: američki zdravstveni sistem je veoma skup: za razliku od Nemačke, u SAD nema obaveze zdravstvenog osiguranja. Zato 16,3 odsto Amerikanaca nije osigurano, operacije povlače za sobom račune i opomene i u pojedinim slučajevima mogu da dovedu i do privatnog stečaja. “Prema magazinu Ameriken džernal of medisin u najnovijem periodu je do 62 odsto privatnih stečaja došlo zbog neplaćenih lekarskih računa. (…) Ovaj model se isplati i za domaćine portala, jer oni uzimaju četiri do deset procenata od sakupljene sume. Ostatak novca ide onima kojima treba pomoć, pri čemu ti ljudi ne moraju da podnesu račune o svojim realnim troškovima. Portali nalaze načina i da se zaštite od prevara: najveći među njima ima službenike koji proveravaju kredibilnost poziva, ai sami korisnici mogu da prijave pozive za pomoć koji su im sumnjivi.”

„Lekarka Ida Helander je ovaj sistem nazvala - zastrašujućim. Ona, zajedno sa drugim kolegama, ima svoj program ’zdravlja nacije’ jer smatra da je naciji potreban dobar sistem zdravstvenog osiguranja, te da je sistem donacija na internetu možda za neke ljude rešenje za slučaj nužde, ali da on nije mnogo više od visokotehnološke vreće za dukate ukrašene srceparajućim fotografijama i pričama.“

Maraton davanja krvi

List Zolinger tageblat je dobio nagradu za propagiranje takozvanog zolingenškog maratona davanja krvi koji je priređen u pozorištu i koncertnom zdanju grada Zolingena. Ovo je primer za donacije, doduše ne novčanog tipa, na koje građani nisu pozivani preko interneta, već na „starinski“ način: putem plakata i preko novina i u saradnji sa Nemačkim crvenim krstom: „List je izveo veliku akciju u koju spada i stvaranje posebnih veza sa čitaocima, umevši da uspešno mobilizuje javnost za davanje krvi, objavljivanjem stalnih informacija o tome i prateći istovremeno odziv građana. Prošle godine je zahvaljujući tom angažovanju krv dalo više od 1000 građana Zolingena – što je do danas nedostignut rekord. Za Nemački crveni krst ova akcija ima poseban značaj, jer je postavila nova merila kada je reč o približavanju ideje davanja krvi građanima, rekao je i šef Službe za davaoce krvi.“

Pripremio: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković