1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Fon der Lajen popušta Poljskoj?

Patrik Grose
22. jul 2019.

Buduća predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavljuje blaži ton prema Poljskoj i Mađarskoj. „Niko nije savršen“, kaže. Da li je to protivusluga za podršku na glasanju u Evropskom parlamentu?

https://p.dw.com/p/3MXEZ
Verteidigungsministerin von der Leyen in Mali
Foto: picture-alliance/dpa/M.Kappeler

Evropska komisija (EK) je Poljskoj postavila ultimatum. Poljska bi morala da u naredna dva meseca preradi neke odredbe u pravnom sistemu te zemlje jer nisu u skladu sa principom pravne države u EU.

Reč je o tome da se poljskim sudijama preti disciplinskim postupkom, ukoliko zatraže mišljenje Evropskog suda što je jedno od osnovnih prava u EU. Ako se to pravilo u Poljskoj ne promeni, EK će povesti postupak protiv zvanične Varšave – bar je tako najavljeno prošle srede.

Dva dana kasnije su stigli pomirljivi tonovi iz Berlina. Uskoro najvažnija žena Evropske unije, buduća predsednica EK Ursula fon der Lajen, se u intervjuu za Zidojče cajtungu založila za više razumevanja z istočnoevropske zemlje poput Poljske. „Mi bismo svi morali da naučimo da je puna vladavina prava u jednoj državi uvek naš cilj, ali niko nije savršen“, rekla je nemačka demohrišćanka.

Razgovor umesto kazni?

EU od 2017. vodi protiv Poljske proces zbog povreda sporazuma Unije. Evropska komisija vidi opasnost za pravnu državu u reformi pravosuđa u Poljskoj, koju je sprovela konzervativna vlada. U najgorem slučaju zemlja bi mogla da izgubi pravo glasa u Evropskoj uniji. Frontovi su od tada žestoko suprotstavljeni.

Potrebna je debata sa manje emocija i više suštine, upozorila je Fon der Lajen u intervjuu minhenskom dnevniku. Time je ona dala drugačiji ton u odnosu prema Poljskoj: dijalog i razumevanje umesto pretnji i kazni.

Milan Nič iz Centra „Robert Boš“ za centralnu i istočnu Evropu pozdravlja ove reči. „Naravno da bismo morali od svih država da očekujemo da se poštuje pravna država. Ali, debata oko Poljske je bila veoma vatrena.“

Još uvek aktuelni šef EK Žan-Klod Junker je jednom predložio da se kršenje principa pravne države kazni kraćenjem davanja iz budžeta EU. Za Fon der Lajen je to „poslednje sredstvo nakon mnogih stepenica koje dolaze pre toga“.

Žestoki odgovori EK do sada nisu imali mnogo uspeha. Do sada je samo Evropski sud mogao da uzdrma Poljsku. Ovaj sud je 2017. zaustavio usvajanje zakona koji je predložila poljska vlada i kojim je trebalo da bude uvedena starosna granica za sudije Ustavnog suda Poljske. Kritičari smatraju da je vlada na taj način samo htela da se oslobodi nekih sudija.

Jaroslav Kačinjski, neformalni lider Poljske
Jaroslav Kačinjski, neformalni lider PoljskeFoto: picture-alliance/ZUMAPRESS/O. Marques

Na kraju je Varšava dopustila da se penzionisane sudije vrate na posao. „Svu lepotu Evrope pokazuje to kada ovu nezavisnu instituciju poštuju sve članice EU“, rekla je o tome Fon der Lajen. Ona se založila za nova rešenja umesto kazni.

„Ona nije izmislila toplu vodu“, kaže Milan Nič za DW. Već dugo se, dodaje, vode diskusije o tome da se umesto procesa protiv država članica nađu novi mehanizmi.

Podeljenost EU

Fon der Lajen je takođe govorila o „pukotinama“ u EU. Jedna od njih je podela na takozvane „stare“ i „nove“ članice – one koje su ušle u Uniju 2004. godine ili kasnije. Tamo često vlada osećaj da nisu potpuno prihvaćeni.

Nič smatra da je veliko proširenje 2004, kada su primljene i Poljska i Mađarska, bilo preuranjeno. „Društva u ovim državama su delom bila potpuno drugačija nego u ostatku EU.“

Na sve to je došla izbeglička kriza krajem 2015. godine. „Dogodila se podela Evrope, što je zatrovalo političku debatu“, smatra Nič. Poslednjih godina atmosferu određuju negativni stereotipi.

„Ako tako žestoko vodimo rasprave, kao što smo ih mi vodili, zemlje i narodi veruju da se misli na celu zemlju kada se kritikuju pojedini deficiti“, kazala je Ursula fon der Lajen.

Stavovi Fon der Lajen su svež vetar u odnosima Brisela i istočnih članica EU. No uslovi pod kojima je izabrana za predsednicu donose pitanja. Imala je tanku većinu od svega devet poslanika na tajnom glasanju – da li su to glasovi iz poljske vladajuće stranke Pravo i pravda? Radi li se o nekoj vrsti trgovine: glasovi za popustljivi stav naspram Varšave?

„Licemerno je kad se poslanici onih stranaka koje nisu glasale za Fon der Lajen sada žale na Poljsku. Konzervativci u parlamentu EU su tražili partnera kako bi dobili većinu i izbegli krizu“, kaže Nič.

On ne veruje da će iduća predsednica EK biti popustljiva prema Poljskoj. „Uprkos poljskim glasovima, ona će se zalagati za vladavinu prava i u Poljskoj“, zaključuje ovaj stručnjak.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android