1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ganić pušten, ali uz „stroge uslove“

11. mart 2010.

Viši sud u Londonu pustio je iz pritvora uz kauciju i „vrlo stroge uslove“ člana ratnog Predsedništva BiH Ejupa Ganića, koga Srbija sumnjiči za ratni zločin nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, 1992.

https://p.dw.com/p/MPlF
Član ratnog Predsedništva BiH Ejup GanićFoto: Sigmund

Sudija Džon Lovs rekao je da su Ganićevi advokati izneli „argumente koji pokazuju da je zatraženo izručenje Srbiji... motivisano u suštini političkim činiocima“, prenosi AP. Izveštači iz sudnice u Londonu ističu da su uslovi za Ganićevo puštanje uključuju „policijski čas tokom noći“ i njegov ostanak na nepoznatoj lokaciji u Londonu uz obavezu redovnog javljanja u policijsku stanicu, javlja BBC.

Ganićevi advokati priložili su 300 hiljada funti (300 hiljada evra) kao kauciju, a novac je dala, prema njihovom objašnjenju, „nepoznata, vrlo dobro situirana, gospođa“. Ganić će biti na slobodi na teritoriji Velike Britanije do odluke suda o zahtevu Srbije o izručenju, što se očekuje krajem marta. Izručenje je tražila i BiH.

Slučaj „Dobrovoljačka“

Dobrovoljacka Strasse in Bosnien Hauptstadt Sarajevo
Dobrovoljačka ulica u SarajevuFoto: AP

Ganić je bio u pritvoru od 1. marta kada je uhapšen na aerodromu Hitrou u Londonu, na osnovu poternice koju je za njim i još 18 osoba iz Bosne i Hercegovine, raspisala Srbija zbog napada na kolonu JNA 3. maja 1992. godine.

Ganića je prošle nedelje sudija u Londonu odbio da pusti iz zatvora uz kauciju uz obrazloženje da je optužnica ozbiljna i da bi mogao da pobegne ako bude pušten na slobodu. Posle toga Ganićevi advokati su uložili žalbu o kojoj je danas odlučivao Viši sud.

Ministarstvo pravde Srbije juče je saopštilo da je nadležnim organima Velike Britanije uputilo molbu za izručenje Ganića.

Srpski pravosudni organi pokrenuli su istragu protiv Ganića u decembru 2008. godine zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno sporazumu o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici. Rešenjem o sprovođenju istrage, Ganiću se stavljaju na teret tri krivična dela - ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.

idj/sbl/beta