1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Gastarbajter“ u šefovskoj fotelji

8. decembar 2011.

Doseljenicima je teško da u Nemačkoj naprave karijeru. S jačanjem globalizacije, stvari po tom pitanju polako kreću nabolje, ali za sada to ipak uspeva samo retkima. Jedan od njih je Kinez Čengrong Liju.

https://p.dw.com/p/13OGS
Čengrong Liju - od konobara i raznosača novina do vrhunskog menadžera
Čengrong Liju - od konobara i raznosača novina do vrhunskog menadžeraFoto: Lanxess

Kada je Čengrong Liju pre 20 godina došao u Nemačku morao je, kao i brojni drugi studenti iz inostranstva, da se snalazi radeći svakojake sitne poslove: bio je konobar u jednom kineskom restoranu, raznosio novine i radio u štamparijama i fabrikama. „Skoro da bih lagao kada bih rekao da sam tada imao jasan plan“, kaže danas. Njegove poslovne perspektive u Nemačkoj su, realno gledano, bile prilično tmurne. Studije pedagogije, političkih nauka i anglistike nisu bile baš dobra kvalifikacija za karijeru u privredi, a akademcima sa stranom diplomom je ionako vrlo teško.

Dokazati i sebi i drugima da može

Tek trećina njih uspeva da nađe posao koji odgovara njihovoj stručnoj spremi, objašnjava Ingrid Jungvirt, ekspertkinja za migracije sa berlinskog univerziteta Humbolt. Kod Nemaca je ta stopa dvostruko viša. Isto važi i za rukovodeće pozicije: dok 17 odsto Nemaca koji su završili fakultet dospeva na menadžerske pozicije, samo osam procenata doseljenika sa diplomom iz inostranstva uspeva da se dokopa radnih mesta na kojima se upravlja preduzećem.

Ne bi, dakle, bilo ništa neobično da je Čengrong Liju ostao da radi u fabrici. Ali, sve je ispalo drukčije: Liju je danas direktor odeljenja za ljudske resurse leverkuzenskog hemijskog koncerna „Lankses“ i odgovoran je za 15.000 zaposlenih tog koncerna širom sveta. Kada je pre sedam godina došao na to mesto, naišao je na brojne sumnje - zbog svog porikla, ali i zbog činjenice da je sa svojih 35 godina bio relativno mlad za tako visoku poziciju. „Mnogi su se pitali: da li će nas uopšte razumeti? Može li on to?“, seća se Liju: „Morao sam svojim radom i svojim pristupom da dokažem da mogu - što mi je manje-više uspelo.“

„Uvezenim“ studentima je teško u Nemačkoj
„Uvezenim“ studentima je teško u NemačkojFoto: picture alliance/dpa

Nema karijere bez mreže poznanstava

Put do tog cilja bio je dug, a na njemu je Čengrong Liju imao i sreće. Kao student je, naime, menadžerima koncerna Bajer držao nastavu kineskog jezika. Oni su ga u jednom trenutku pitali da li bi hteo da radi za Bajer u Kini. Tamo je trebalo da učestvuje u organizaciji sistema obuke i doškolovavanja. Radeći taj posao došao je u kontakt sa čitavim nizom rukovodilaca koji su prepoznali njegov kvalitet i podržali ga. Da to nije bilo tako, kaže, imao bi velikih problema da sa svojim kvalifikacijama uopšte kroči u poslovni svet. Na kraju mu je ponuđeno da preuzme odeljenje ljudskih resursa u firmi u vlasništvu Bajera - Lanksesu.

Izvanredne sposobnosti nisu dovoljne - to važi i za doseljenike, kaže sociološkinja, Ingrid Jungvirt: „Za sva visokokvalifikovana zanimanja ključne su mreže poznanstava i informacije“. Ona zato početnicima savetuje da ih sistematski grade, na primer, preko angažmana u strukovnim udruženjima.

Internacionalnost može da bude i prednost

Kad se jednom dođe do šefovske fotelje, strano poreklo može da bude i plus. „Većina preduzeća posluje globalno - u celom svetu - i zbog toga svesno traži ljude iz svih mogućih zemalja, kako bi se ta internacionalnost odrazila i u strukturi firme“, kaže Sorge Drosten, direktor savetničke firme „Kienbaum Executive Consultants“. Za tog „lovca na stručnjake“ to je postala svakodnevnica: otprilike trećina rukovodećih kadrova koji dođu do svojih poslova preko njegove firme, dolazi iz inostranstva.

Sorge Drosten
Sorge DrostenFoto: Kienbaum

Na globalnom tržištu elitnih kadrova poreklo već odavno igra sporednu ulogu. Drukčija je situacija s onima koji ne spadaju u traženu vrhunski-kvalifikovanu radnu snagu i dođu u Nemačku. „Ako se doselite, a da nemate u perspektivi neki posao, stvarno je teško“, kaže Ingrid Jungvirt. U tom slučaju trebalo bi pokušati da se „upadne“ u struku preko prakse, ugovora na određeno vreme, privremenog rada ili doškolovavanja.

Bez integracije nema karijere

Sorge Drosten, međutim, ima dobre vesti za sve one koji žele da dođu u Nemačku: u narednih deset do dvadeset godina otvoriće se dobre šanse za posao: „Zbog demografske rupe koja će da nastane, otvoriće se mogućnosti za brzo napredovanje“, kaže Drosten. Važno je da doseljenici u svojoj novoj domovini pokušaju da se što bolje integrišu učeći nemački i sklapajući prijateljstva.

Da vrhunske kvalifikacije i dobro poznavanje nemačkog nisu dovoljni za ostvarenje karijere u Nemačkoj, uporno naglašava i Čengrong Liju. Važno je, kaže on, interesovati se za okruženje u kojem živiš. „Bez takve integracije i uspon u nekom internacionalnom preduzeću nije moguć“, kaže on. Zbog toga i svoja iskustva koja je skupio kao konobar i raznosač novina smatra korisnim: „Tako sam upoznao najrazličitije slojeve i aspekte nemačkog društva - i to iz prve ruke.“

Autor: Denis Štute / Dunja Dragojević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković