1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Generacija XXL u Nemačkoj

Vesna Čolić5. mart 2009.

Nemačka je zemlja sa najviše debeljuca u Evropi, pokazuju rezultati jedne međunarodne studije. Nigde u EU nema toliko ljudi sa prekomernom težinom. Debljina nije samo zdravstveni i finansijski, već i socijalni problem.

https://p.dw.com/p/H65x
Tri četvrtine muškaraca u Nemačkoj ima prekomernu telesnu težinuFoto: picture alliance

Na osnovu istraživanja izvršenog u 25 zemalja, ispostavilo se da je 75 odsto muškaraca i 59 odsto žena u Nemačkoj isuviše debelo. Kao mera primenjen je indeks tela (BMI), koji težinu deli kroz kvadrat veličine tela. BMI veći od 25 znači preteranu težinu, preko 30 jedinica je mera koja označava debelo telo. Istraživanje koje je sprovedeno u Nemačkoj pokazalo je da je svaka druga osoba – debela.

Dicke Kinder bei McDonald's Schnellrestaurant Übergewicht
Brza hrana je najjeftinijaFoto: AP

Međutim, rezultate treba primiti sa oprezom, jer problem ne predstavlja samo preterana težina. Kod mladih žena pojavljuje se jedna isto tako zabrinjavajuća slika: među devojčicama između 14 i 17 godina starosti je svaka deseta 17-godišnjakinja – pothranjena. Generalno samo veoma mali broj građana u Nemačkoj ima izbalansirano unošenje i potrošnju energije.

Gojaznost dakle nije masovni fenomen samo u Americi koja je „majka brze hrane“. Svetska zdravstvena organizacija govori o debljini kao „globalnoj epidemiji 21. veka“. Problem je naširoko poznat od Torina do Tokija. U Nemačkoj je u međuvremeno svaki treći omladinac i svako peto dete debelo. To znači da više od tri i po miliona mladića i devojaka ispod 18 godina pati od bolesne debljine.

Debeo i glup?

Osobe sa preteranom telesnom težinom često pate zbog predrasuda. Jesu li debeli zaista glupi, ali veseli i prijatni? Ne, definitivno ne. Niko ne može da potvrdi da su pojedini političari, poznate ličnosti ili lekari glupi, jer su debeli. U svim socijalnim krugovima postoje ličnosti koje pate od preterane težine. Debeli su nažalost vrlo često diskriminisani. Nijedna druga bolest zavisnosti poput alkoholizma ili narkomanije nije do te mere negativno prisutna u medijima. To što se sada u studijama koje se vrše govori o bolesti jeste ispravno i važno, ali niko ne treba da se diskriminiše, moglo se nedavno pročitati u magazinu Štern. Navedeno je i da veliki broj osoba sa preteranom težinom ne može da dobije posao. Zbog toga u porodici gojaznih osoba ima manje novca. Zdrava ishrana je skuplja od „brze hrane“, i mnogi sebi ne mogu da priušte dovoljno voća i povrća. Krug se tako zatvara.