1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Germanski Trojanski konj

10. oktobar 2011.

Predsedavajući Odbora Bundestaga za unutrašnje poslove, zatražio je od Haos kompjuter kluba (CCC) da dokaže svoje optužbe o tome da vlasti koriste ilegalni računarski program za špijuniranje privatnih računara.

https://p.dw.com/p/12ooE
Kompjuter i trojanski konj pred Saveznim ustavnim sudom u Karlsrueu
Kompjuter i Trojanski konj pred Saveznim ustavnim sudom u KarlsrueuFoto: picture-alliance/dpa

CCC mora jasno da kaže o kom programu se radi i koji organ vlasti ga je i u koje svrhe koristio. „Ukoliko se ispostavi da su optužbe tačne, to bi naravno bio postupak koji treba shvatiti vrlo ozbiljno“, što bi značilo da je postupak vlasti kriminalan. No, predsedavajući Odbora Bundestaga za unutrašnje poslove Volfgang Bozbah načelno nije protiv istraga pomoću računarskih programa koji se instaliraju bez znanja vlasnika računara: „To su mogućnosti istrage kojih se država generalno ne može odreći, jer inače u čitavom nizu procesa ne bi mogla da dođe do dokaza.“

CCC je u subotu (8.10.) obznanio da je dospeo u posed „državnog računarskog programa za špijunažu“ koji nemačkim istražiteljima služi za nadgledanje telekomunikacionih veza na internetu. „Ovi trojanci ne samo što mogu da omoguće uvid u najintimnije podatke, već omogućavaju da se na privatne računare instaliraju i drugi štetni programi…“

Noje osnabriker cajtung (Osnabrik) smatra da bi „bilo pogrešno smatrati da je ovaj usisivač za podatke jednokratna nezgoda. Jer, to ne bi bio prvi put da vlasti premaše cilj prilikom kontrole šifrovane komunikacije. Programeri špijunskog programa su svakako znali šta rade – naposletku, zakamuflirali su nezakonite dodatne funkcije svog programa. Tako je trojanac mogao mnogo više od onoga što je, prema nemačkom Ustavu, smeo. Uz sve to, špijunski program je bio još i loše zaštićen od zloupotrebe, što je pravi poziv za kriminalce. I način na koji je ovaj program izrađen ukazuje na umešanost pokrajinskih ili saveznih vlasti u kršenje Ustava. Da li su oni to kršenje prihvatili ili ga zbog nedovoljnog tehničkog znanja nisu prepoznali – to je građanima svejedno. U oba slučaja, poverenje u državu je ozbiljno uzdrmano.“

Chaos Computer Club Berlin

Sarbriker cajtung (Sarbriken): „Kada bi državni istražitelji špijunirali zle momke, još bi moglo mirno da se spava. Ali, digitalni agent vreba svuda, a i – nevidljiv je. Toliko je kompleksan da ga razumeju samo stručnjaci, a obični građani su mu izloženi na milost i nemilost. Ako međunarodnoj zajednici ne uspe da nađe delotvorne anti-kodove, neće biti ugroženo samo pravo građana na informaciono samodređenje, već i elementarne vrednosti poput slobode, morala i dostojanstva – i to širom sveta.“

Rajn-nekar cajtung (Hajdelberg): „Sada ima mnogo posla. Ne samo sveže osnovana stručna stranka Pirata, već sve stranke, istražitelji pa i zakonodavci koji će možda morati da nanovo podese sprave za elektronsku špijunažu… svi će imati pune ruke posla.“

Merkiše algemajne (Potsdam): „Postoje jasna pravila za nadgledanje telekomunikacija na saveznom nivou. Neke pokrajine imaju i svoje zakone, samo što oni moraju da budu u skladu sa smernicama Ustavnog suda. To što može ovaj trojanac daleko prevazilazi ono što su sudije u Karlsrueu bile spremne da prihvate u slučaju konkretne opasnosti po život i slobodu pojedinca, integritet države ili osnove ljudske egzistencije. Zašto špijun ima sve mogućnosti manipulisanja privatnih računara ako nije predviđeno da ih koristi? To što je kršenje prava ’samo’ omogućeno, ali možda ne i izvedeno, nije nikakva uteha.“

Nadregionalni frankfurtski dnevnik Frankfurter algemajne cajtung smatra da „su razmere štete nešto novo. O tome još nema jasne slike. […] Kada se negde u svetu desi nesreća u hemijskoj ili energetskoj privredi, od toga u demokratskim republikama profitiraju ekološki orijentisane stranke ili savezi. Bezbednost informacija u Nemačkoj je sada doživela svoju prvu veliku nesreću. Neizbežne političke posledice biće dubok zahvat u suštinu društva. Pre desetak godina, naučnici u Berkliju su izračunali da bi, pri ravnomernoj podeli svetskog informacionog blaga na svetsko društvo, na svakog pojedinca otpalo 800 megabajta podataka. Već tada je na pojedinca, znači, otpadalo oko deset metara odštampanog papira. Socijalni i politički život u bliskoj budućnosti obeležiće i način na koji je regulisan pristup ljudi informacijama i energiji. Samo demokratski kontrolisane upravne forme mogu da spreče neželjene posledice baratanja tim informacijama.”

Pripremio: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković