1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Priroda i životna sredina

Globalno zagrevanje od 1,5 ili 2 stepena: razlika je ogromna

Tatjana Kondratenko
7. jul 2021.

Da li će globalna temperatura da poraste za 1,5 ili 2 stepena Celzijusa – neki smatraju da ta razlika u stvari i nije bitna. Ali činjenice pokazuju drugačije: čak i pola stepena više može mnoge koštati života.

https://p.dw.com/p/3w7Gh
Foto: Marc Löricke/DW

Ako temperatura kod nekog čoveka poraste sa 36,6 na 38,6 stepeni Celzijusa – postoje posledice. Čak i naizgled mali porast dovodi do toga da se taj čovek oseća nelagodno i telo više ne može normalno da funkcioniše. Slično je i sa planetom Zemljom.

Od kraja 19. veka, kada je sagorevanje fosilnih goriva počelo da napreduje, naša planeta se zagrevala prosečno za više od jednog stepena, a ponegde su temperature porasle i iznad te vrednosti.

Jedno od njih je Arktik. Prema Arktičkom programu za nadgledanje i procenu (AMAP), radnoj grupi međuvladinog Arktičkog saveta, prosečna godišnja temperatura u tom regionu porasla je za tri stepena Celzijusa između 1971. i 2019. godine – a to predstavlja velike probleme za ekosistem regiona.

-pročitajte još: Šta mogu da učinim za zaštitu klime?

Mali porast temperature – veliki gubitak vrsta

U studiji objavljenoj ove godine u časopisu „Kriosfera“, britanski istraživači pokazuju gubitak od 28 biliona tona leda između 1994. i 2017. godine. Prema njihovim podacima, izgubljena zapremina bila bi dovoljna da se kompletna Velika Britanija pokrije slojem leda debljine sto metara.

Naučnici sa Univerziteta u Edinburgu, Univerzitetskog koledža u Londonu i Univerziteta u Lidsu koristili su satelitske podatke da bi zaključili da se devedesetih godina godišnje gubilo oko 800 milijardi tona leda. Do 2017. taj broj se čak povećao – na 1,2 biliona tona godišnje.

Polarni medvedi su ugroženi
Polarni medvedi su ugroženiFoto: Brent Stephenson/Nature Picture Library/Imago Images

Polarni medvedi će izumreti do kraja veka?

Stiven Amstrup, naučnik iz američke organizacije za zaštitu prirode „Internacionalni polarni medvedi“, (Polar Bears International) istražuje divlje životinje na Arktiku od 1980-ih i promene je video sopstvenim očima.

„Sećam se da sam u sred leta video morski led na obali severne Aljaske – nikada nije bio daleko od obale“, kaže Amstrup za DW. „Sad je led u isto doba godine udaljen stotine milja od mora. Da ste mi na početku moje karijere rekli tako nešto, rekao bih da ste ludi“, kaže Amstrup.

U studiji iz 2020. godine objavljenoj u časopisu „Žurnal prirodne klime“ (Nature Climate Journal), on i njegove kolege predviđaju da bi većina polarnih medveda koji se hrane fokama mogla da nestane do kraja veka ako temperatura nastavi da raste. „Morske sante na kojima se foke odmaraju su poput stola za večeru polarnih medveda“, kaže Amstrup. „Na kopnu teško da postoji nešto tako hranljivo za njih kao foke“.

Međuvladin panel Ujedinjenih nacija za klimatske promene (IPCC), predviđa da će, uz globalno zagrevanje od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, arktičke životinje i dalje imati led tokom 99 od 100 leta. U scenariju zagrevanja od dva stepena, suočili bi se sa letima bez leda na svakih deset godina.

Polarni medvedi nikako nisu jedine žrtve globalnog porasta temperature. Za 19 odsto životinjskih vrsta sa Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), verovatnoća izumiranja se povećava.

Jedna vrsta je već uništena: sićušni glodar Melomys rubicola koji je živeo na malom peskovitom ostrvu na vrhu Velikog koralnog grebena na severoistoku Australije. Zvanično je prepoznat kao izumrla vrsta 2019. godine – prvi sisar koji je nestao zbog klimatskih promena koje je izazvao čovek. Veruje se da je porast nivoa mora uništio njegove izvore hrane i stanište.

Melomys rubicola - prvi sisar kojeg više nema zbog klimatskih promena koje je izazvao čovek
Melomys rubicola - prvi sisar kojeg više nema zbog klimatskih promena koje je izazvao čovekFoto: Queensland Government

Ekstremne posledice ispod i iznad vode

Sa globalnim zagrevanjem, okeani se takođe zagrevaju – sa direktnim efektima na koralne grebene koji su rasadnici i ostave za mnoge morske životinje. Toplija voda dovodi do toga da korali izbacuju vitalne morske alge iz svojih tkiva – a zatim gladuju i isušuju se, što dovodi do izbeljivanja. To će na duži rok uništiti korale.

Nedavno istraživanje pokazalo je da je australijski Veliki koralni greben na taj način izgubio polovinu korala od 1995. Međuvladin panel za klimatske promene upozorava da će, ako temperatura poraste iznad dva stepena Celzijusa, korali biti gotovo u potpunosti iskorenjeni.

Više temperature promeniće i život ljudi. Suočićemo se s ekstremnijim vremenskim uslovima: toplotnim talasima, sušama, poplavama i ciklonima. Koliko ekstremno i koliko često, to će zavisiti od toga koliko temperature rastu.

Ako se svet zagreje za dva stepena Celzijusa do 2100. godine, 37 procenata svetske populacije moglo bi da bude izloženo jakim toplotnim talasima najmanje svakih pet godina, navodi IPCC. U scenariju od 1,5 stepena, to bi uticalo na upola manje ljudi.

Prema studiji iz 2018. godine Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) službe za nauku i znanje Evropske komisije, dve trećine stanovništva iskusiće sve veće suše kako se svet bude zagrevao.

Vatreni koral: nekad i sad
Vatreni koral: nekad i sadFoto: XL Catlin Seaview Survey

Više klimatskih izbeglica

Agencija za izbeglice UN ocenjuje da ekstremni vremenski uslovi i porast nivoa mora već čine da se više od 20 miliona ljudi svake godine preseli u druge delove svojih zemalja. Preseljenje već pravi problem malim ostrvskim državama u Tihom i Indijskom okeanu, kao i na Karibima.

„Zemlje poput Maršalskih ostrva mogu da primene planove adaptacije do određenog porasta nivoa mora“, kaže Helene Žakot de Kombe, klimatološkinja sa Univerziteta na južnom Pacifiku, autorka IPCC i savetnica vlade Maršalovih ostrva. „Ali ako nastavi da raste, ta ostrva u nekom trenutku više neće biti naseljiva.“

Tihookeanska ostrvska država Fidži takođe se suočava s novom realnošću. Nakon što ju je od 2016. pogodilo dvanaest ciklona i drugi ekstremni vremenski događaji, vlada je započela program preseljenja. Više od 40 primorskih zajednica mora da se preseli u unutrašnjost, a šest je to već učinilo.

S obzirom na dalekosežne posledice zbog samo malog povećanja temperature, Pariski klimatski sporazum ima za cilj da ograniči globalni porast na 1,5 stepeni Celzijusa u ovom veku. Međutim, proračuni modela sugerišu da je, s obzirom na trenutna kretanja, svet na dobrom putu da dostigne taj nivo zagrevanja već u narednih 15 godina.

Bez radikalnih mera danas, porast temperature teško da će biti usporen. Prema „Monitoringu za klimatske akcije“ (The Climate Action Tracker), nezavisnoj grupi organizacija koja analizira vladine klimatske akcije, do kraja ovog veka temperature bi porasle na 2 do 2,2 stepena Celzijusa, čak i ako bi se sva trenutna obećanja i planovi širom sveta ispunili. Pritom ta grupa procenjuje da je to optimistična prognoza.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu