1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Godina 2022: šta je zanimalo čitaoce DW?

30. decembar 2022.

Za nama je godina loših vesti, opet. Čitaoci i gledaoci DW najviše su se interesovali za rat u Ukrajini i posledice po životni standard i cene u Evropi, kao i o poziciji Srbije. Zapažene su bile i ekskluzivne priče DW.

https://p.dw.com/p/4LXXV
Jedno od dela misterioznog britanskog umetnika Benksija u Ukrajini
Jedno od dela misterioznog britanskog umetnika Benksija u UkrajiniFoto: Banksy/Instagram/PA Media/dpa/picture alliance

Januar: Pre nego što je počeo rat u Ukrajini, pandemija je bila velika tema. Pisali smo doduše već tada da „omikron divlja, a mi smo digli ruke“, da se „simptomi korone menjaju, sad sve može, ništa ne mora“, ali je daleko najčitaniji bio tekst: „Da li buster-vakcina iscrpljuje imunološki sistem?“ Danas sve to deluje kao davno prošlo vreme, mada pandemija još traje.

Desetine hiljada ljudi pročitale su i tekst o „istorijski visokim“ cenama struje, gasa i lož-ulja u Nemačkoj. I to je davno prošlo vreme – danas je sve daleko skuplje.

Istog meseca je objavljen reportaža naše dopisnice Maje Radu „Kad si u braku sa nekim ko nije naš“ o mešovitim brakovima Roma. Tekst je osvojio treće mesto u kategoriji novinske reportaže na festivalu Interfer.

Februar: Tu je počelo. Najviše pažnje je privukla analiza objavljena pet dana pred rusku invaziju: „Hibridni rat: Šta Rusija u stvari hoće u Ukrajini?“ 

Ogromnu gledanost na društvenim mrežama imao je i naš video iz Gornjih Nedeljica o tome da Rio Tinto nije otišao iz Srbije, a da su meštani spremni na borbu sa buldožerima.

Mart: Među najčitanijim tekstovima opet ih se najviše ticalo rata i posledica. Recimo članak kolege Romana Gončarenka o puku „Azov“ koji je privukao brojne ukrajinske nacionaliste, i u to vreme je branio lučki grad Marijupolj koji će kasnije biti sravnjen sa zemljom. Tu je i analiza dopisnika iz Beograda Radmila Markovića o tome šta bi Srbija ako ruski gas prestane da stiže.

April: Čitali ste tekuće vesti o izborima u Srbiji, ali je do stotina hiljada čitalaca stigao jedan drugi tekst: „Prava cena američkog gasa za Evropu“. Tu se razmatra koliko je skuplji i štetniji američki tečni gas od ruskog koji je – u to vreme još – stizao gasovodima.

Među tekstovima Dojče velea koje su preneli srpski internet-portali, do najviše čitalaca stigla je reportaža o tome ko stoji iza proruskih demonstracija u Nemačkoj.

Sa jednog skupa podrške Rusiji u Bavarskoj
Sa jednog skupa podrške Rusiji u BavarskojFoto: Karl-Josef Hildenbrand/dpa/picture alliance

Maj: Ovog meseca se pola Evrope pitalo koja li je tajna zdrave kose Megan Markl. Ana Đurić Konstrakta bila je hit, i ujedno misterija za nemačke medije. Oni su joj par dana pred Eurosong prorekli dobar plasman, ali i naveli da je verovatno previše nekonvencionalna za pobedu. Taj tekst bio je najčitaniji u maju.

Mediji su naširoko preneli i naš pregled pisanja nemačke štampe, gde se tačno prognoziralo da Srbija neće uvesti sankcije Rusiji, ali i reportažu Jelene Đukić-Pejić povodom Prvog maja. Tu je o pravima radnika u Srbiji rečeno: „Ovo nisu fabrike, ovo su sadističke mučionice“.

Doneli smo i priču koje su pogledale stotine hiljada ljudi o tome da Romi iz Bosilegrada neće da budu Bugari: 

Jun: Taman se Nemac spremao da ode na brčkanje, kad je na nemačkim aerodromima ispao neviđen haos. Hiljade otkazanih letova, gužve, nervoza – a sve jer nema dovoljno osoblja, koje je otpuštano u jeku pandemije.

Od lakših tema, zanimala vas je ova priča o tome može li pica iz automata da zameni pravu picu? 

Jul: Leto obično znači pad čitanosti jer su ljudi na zasluženim odmorima i više se druže, no DW na srpskom je baš tada objavio najčitaniji tekst cele godine koji je u Srbiji pokrenuo debate i istraživanja drugih novinara.

U tekstu dopisnice Sanje Kljajić navodi se da se kod uvođenja solarnih panela u Srbiji „đavo krije u sitnim slovima“. Priča je to o ljudima koji su postavljali panele na krovove, nadajući se jeftinijoj struji, pa se onda ispostavilo da su pogubljeni u vrletima birokratije. 

Na Fejsbuku, Tviteru i Jutjubu se masovno gledala reportažu iz Majdanpeka gde su se aktivisti našli u sukobu sa kineskim Ziđinom i hteli da znaju: „Moramo li da se selimo zbog rudnika?“

Avgust: To je već bio klasični letnji mesec. Samo što se i u takvim dešavaju tragedije – čitaoce je najviše zanimao tekst dopisnika Radomira Kračkovića o „masakru koji je sledio Crnu Goru“ kad je jedan Cetinjanin pobio desetoro sugrađana pre nego što je i sam ubijen.

U Srbiji se prenosila naša analiza na temu koja hronično obuzima Nemačku: Da li će se u penziju ići tek sa 70 odina? Sve je manje radne snage, živi se sve duže, a oko ovog pitanja se lome koplja.

Šok na Cetinju
Šok na CetinjuFoto: Stevo Vasiljevic/REUTERS

Septembar: U sličnom tonu, pisali smo o tome da Nemačka ima izbor: „Masovno useljavanje ili kataklizma“. Potreba za radnom snagom podstakla je Šolcovu vladu da još olakša doseljavanje, a pogled se baca i ka ljudima na Balkanu.

Objavili smo i video o tome da se u Ukrajini ratuje i hakovanjem dronova. To je naišlo na veliko interesovanje: 

Oktobar: Kineski automobil? Da li to uopšte vredi? To smo se zapitali u tekstu o tome da su kineski električni automobili krenuli u pohod na evropsko tržište. I to je najviše zanimalo čitaoce.

Dobro je primećen bio i tekst o tihom formiranju vojske na Kosovu – vojske koja ne sme tako da se zove.

Ali do još više publike došla je priča iz nemačkih zalagaonica – njima odlično ide kad je narodu loše. 

Novembar: Srbiju ne vredi uslovljavati prekidom pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, jer je ulazak u EU realan koliko i odlazak na Mars, pisao je Frankfurter algemajne cajtung. Ali, bezvizna putovanja su već druga stvar. Tekst u kojem prenosimo pisanje uglednog lista bio je veoma čitan.

Ali je još čitaniji bio tekst o seriji „1899“, novom projektu autora sada već kultne nemačke serije „Dark“. Publika platforme Netfliks je oduševljena.

Na Fejsbuku su stotine hiljada ljudi pogledale priču o radikalnim protestima klimatskih aktivista u Berlinu, koji mnogima idu na živce: 

Decembar: Kraj godine, vreme za svođenje utisaka. Naš članak „Deset vesti iz zemlje koja puca po šavovima“ govori o kašnjenju vozova u Nemačkoj, sporoj birokratiji, dramatičnom manjku nastavnika, negovatelja, i svemu što mori najveću ekonomiju Evrope i njene građane. Tekst je bio veoma čitan.

To važi i za tekst o sada primirenoj krizi na severu Kosova. Nemačka štampa je ocenila da je zahtev Beograda za vraćanjem vojnika i policajaca na Kosovo samo za „domaću upotrebu“ i da nema šanse na uspeh.

Od šarenih tema, zanimao vas je video iz jednog zatvora u italijanskoj Padovi. Tamo se naime spravlja najbolji kolač panetone – što duži robijaški staž, to ukusnija poslastica. 

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.