1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Grčka: Banke ostaju zatvorene

nr / dr (ard, dw, dlf, dpa)28. jun 2015.

Banke u Grčkoj ostaće zatvorene u ponedeljak, a možda i duže. To je posledica odluke Evropske banke da ne poveća obim hitne pomoći poslovnim bankama u Grčkoj. Mnogo nejasnoća oko dolazećeg referenduma.

https://p.dw.com/p/1FoYA
Griechenland EZB Bank
Foto: picture alliance/AP Photo/T. Stavrakis

Grčke banke u ponedeljak neće raditi, odlučila je vlada Aleksisa Ciprasa. Takođe uvode se kontrole protoka novca, što verovatno znači da će Grci, kada se banke otvore, sa šaltera i iz bankomata moći da podižu tek male ograničene sume. To je zvanično potvrđeno nakon što je Evropska centralna banka (ECB) odlučila da produži program hitne pomoći grčkim bankama, ali samo u trenutnom obimu od 90 milijardi evra koje su već gotovo iscrpljene. Do sada je ECB redovno podizala iznos koji stoji Grcima na raspolaganju jer su građani samo proteklih nedelja podigli više od 30 milijardi evra iz banaka.

Cipras je pozvao na smirenost i poručio da su depoziti Grka sigurni, kao i plate i penzije. „Odbijanje zahteva grčke vlade za kratko produženje programa je čin bez presedana prema evropskim standardima, koji dovodi u pitanje pravo suverenog naroda da odlučuje“, rekao je Cipras u televizijskom obraćanju naciji. „Ta odluka dovela je do toga da ECB danas ograniči likvidnost grčkih banaka i primora grčku Centralnu banku da predloži pauzu u njihovom radu i restrikcije na povlačenje novca“, poručio je Cipras. On nije rekao koliko dugo će banke biti zatvorene, ali konzervativni atinski list Katimerini prenosi da će to potrajati do 6. jula, dana posle referenduma.

Gde je lopta?

Grčki parlament se noćas ubedljivom većinom izjasnio za referendum. Premijer Cipras je pozvao građane da kažu „veliko ne“ potraživanjima poverilaca i „veliko da za Evropu i solidarnost“. Premijer je uveren da će „ponosno ne“ ojačati pregovaračku poziciju Grčke. „Referendum će se održati, hteli to partneri ili ne“, rekao je Cipras u parlamentu. Ipak, kako prenose diplomate u Briselu, potpuno je nejasno o kakvom će predlogu štednje glasati Grci, kada su razgovori prekinuti i nikakva ponuda više nije na stolu.

Kao i mnogo puta do sada, Atina i Brisel prebacuju lopticu jedni drugima. Tako grčki ministar finansija Janis Varufakis smatra da su šefovi država i vlada EU na potezu. On je za nemački tabloid Bildrekao da „kancelarka Merkel, kao predstavnica najvažnije zemlje, ima ključ rešenja u rukama“. Merkelova se sutra sastaje sa predstavnicima parlamentarnih stranaka u Bundestagu.

Griechenland Athen Parlament Debatte Referendum Varoufakis
Ministar Varufakis je traženi sagovornik u grčkom parlamentuFoto: Reuters/Y. Behrakis

Jedan od njih je i šef poslaničke grupe nemačkih socijaldemokrata Tomas Operman koji je rekao da grčka vlada ide „destruktivnim“ putem jer je građanima već predložila da glasaju protiv dogovora sa poveriocima. „Nisam protiv referenduma koji bi bio o ponudi kreditora, ali ovde gospodin Cipras raspisuje referendum jer ne želi sam da preuzme odgovornost“, rekao je Operman za Dojčlandfunk.

Njegov partijski šef i vicekancelar Zigmar Gabrijel rekao je da će Grci glasati za ili protiv evra i da ne mogu da se nadaju da bi odbijanje štednje značilo priliv novca bez obaveze na reforme. Gabrijel se osvrnuo i na mogući bankrot Grčke rekavši da Evropa u tom slučaju ne sme da ostavi gčrki narod na cedilu. Za sada niko glasno ne pominje istupanje gröke iz evrozone, ali eksperti podseäaju da takav potez nije ni predviđen ugovorima o monetarnoj uniji.

Povratak pregovorima?

Prema rečima šefice MMF-a Kristin Lagard, vlada u Atini još uvek ima vremena da se vrati pregovaračkom stolu i prihvati ponudu ostalih zemalja evrozone. I francuski premijer Manuel Vals pozvao je Grke da se vrate pregovorima. Sa druge strane, austrijski ministar finansija Hans Jerg Šeling smatra da je Grexit– istupanje Grčke iz monetarne unije – skoro neizbežan. „Radi se o tome da je utorak apsolutni dedlajn“, rekao je on.

U utorak ističe aktuelni program pomoći, a ministri finansija evrozone juče su odbili da taj program produže do 5. jula i referenduma. U utorak, poslednjeg dana juna, Atina bi trebalo da vrati 1,6 milijardi evra MMF-u, a stručnjaci sumnjaju da to može da uradi bez svežeg novca poverilaca. Kreditori traže jaču štednju, smanjenje penzija i povećanje poreza kako bi oslobodili sledeću tranšu pomoći od 7,2 milijarde evra.