1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Grčka traži ratne reparacije od Nemačke

17. april 2013.

Grčki pravnici po nalogu Vlade u Atini proveravaju mogućnost da zemlja zatraži ratne reparacije od Nemačke zbog razaranje u Drugom svetskom ratu. Ti zahtevi bili bi opravdani, smatra i jedan nemački istoričar.

https://p.dw.com/p/18GjS
Foto: picture-alliance/akg-images

Grupa stručnjaka je u ime grčkog Ministarstva finansija pretražila arhive i navodno pronašla dokaze po kojima Nemačka tek treba da plati ratne reparacije Grčkoj. Kako piše dnevnik To Vima, izveštaj iz Atine, koji je tajno upućen u Berlin, potvrđuje da je Nemačka 1960. uplatila 115 miliona maraka grčkim žrtvama nacista. Iz nemačkog ugla – to je sve što Grčka i treba da dobije. U Atini se pozivaju na Londonski sporazum o isplati dugova iz 1953. – tada je Nemačke pristala da isplati odštete, ali tek kada i formalno bude potpisan mirovni ugovor. Taj ugovor do danas nije zaključen, umesto toga je 1990. potpisan ugovor „Dva plus četiri“ (dve Nemačke i okupacione sile: SAD, Rusija, Britanija i Francuska) koji je omogućio ujedinjenje Nemačke.

Nikad plaćeno

Grčki zahtev za reparacijama potpuno je opravdan, smatra Hagen Flajšer, nemački profesor koji predaje na Univerzitetu u Atini. Pre 1990. su iz Nemačke uvek poručivali da je „prerano, da je Nemačka podeljena, a da je rat vodila ujedinjena, te da će se o reparacijama raspravljati kada se zemlja ponovo ujedini“, podseća Flajšer i dodaje: „Nakon ujedinjenja su odjednom promenili priču: govorili su da je sada prekasno za reparacije jer je prošlo mnogo vremena!“ Istoričar osporava stav Berlina da je sa 115 miliona maraka izravnan sav dug prema grčkim žrtvama. „Moramo da stavimo tih 115 miliona u određeni kontekst: Holandija koja je imala znatno manje gubitke dobila je više novca.“

Istopričar Hagen Flajšer
Istopričar Hagen FlajšerFoto: DW

Prinudni kredit

U izveštaju grčkog Ministarstva finansija ne pominju se konkretne sume, ali udruženja žrtava govore o čak 160 milijardi evra, mada se pominju i dvostruko veći iznosi. Tu nisu uračunate samo odštete za ljudske živote i materijalnu štetu, nego i prinudno uzimanje „kredita“ od Grčke centralne banke 1942. godine. Takođe, Treći rajh je od Grčke prinudno naplaćivao troškove okupatorske vojske. Hagen Flajšer predlaže da se potražnja bankovnog novca razdvoji od ratnih reparacija „jer teško da će neka nemačka vlada napraviti presedan i početi sa isplatom reparacija“. U tom slučaju bi se u redu našle i mnoge druge zemlje. Što se tiče prinudnog kredita, još su nacisti uredno priznali i zaveli njegovo uzimanje – tadašnjih 476 miliona rajhsmaraka, u međuvremenu je sa kamatama preguralo 100 milijardi evra.

Šojble: Bolje da se bave reformama

Nemci uoči invazije na Krit 1940.
Nemci uoči invazije na Krit 1940.Foto: picture-alliance/akg-images

Nemačka savezna vlada odgovara dobro poznatom formulom – pitanje ratnih reparacija davno je rešeno, kako je to za Noje osnabriker cajtung rekao ministar finansija Volfgang Šojble. „Umesto što obmanjuju narod ovakvim pričama, grčki političari bi trebalo da ponude reforme“, kaže Šojble. Učiteljski nastup Volfganga Šojblea ovog puta je naišao na negodovanje celokupne političke scene u Atini. Ministar spoljnih poslova Dimitris Avramopulos je ponovio da su krizne reforme u Grčkoj i ratne reparacije odvojena pitanja, i da jedno ne isključuje drugo. U Grčkoj se tako nanovo rasplamsala negativna slika Nemačke – tiražne novine Ta Nea pišu o „hladnom ratu“ Berlina i Atine.

Autori: Janis Papadimitriju / Nemanja Rujević
Odg. urednik: Ivan Đerković