1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Gugl ili „Ne čini zlo“

6. novembar 2009.

Sve je počelo 1996. godine kao projekat dvojice studenata Univerziteta Stenford. Trinaest godina kasnije, Gugl (Google) je korporacija sa 20.000 zaposlenih širom sveta, čije se bogatstvo meri milijardama.

https://p.dw.com/p/KPqA
Osnivači Gugla Leri Pejdž (levo) i Sergej BrinFoto: AP

Gugl je najpopularniji internet pretraživač. Oko 60 odsto kompletne pretrage na svetskoj mreži obavlja se preko Gugle. Čak postoji i glagol „to google“ ili guglati, što znači upotrebiti Gugl za pretraživanje informacija na internetu. Taj glagol dodat je i u Oksfordski rečnik engleskog jezika 2006. Nil Ričards, profesor prava na Univerzitetu Sent Luis u Vašingtonu govori o prvim danima Gugla:

„Kada je sve počelo, to je bila kao jedna mašina za pretraživanje. Bila je to dobra stranica sa interesantnim imenom. Izgledalo je da radi i da bolje povezuje ljude sa željenim informacijama nego konkurentske stranice.“

Umori ste od brisanja mejlova, tu je Gugl…

Gugl danas beleži 200 miliona pretraga dnevno, što je oko dve trećine svih internet pretraga. Portparol Gugla Stiven Kojhel kaže:

„Svaka četiri sata beležimo i dodajemo ili osvežavamo onoliko dokumenta koliko ih ima u biblioteci Kongresa Sjedinjenih Država. I to svaka četiri sata!“

Google schockiert Anleger
Sedište kompanije u SADFoto: AP

Ali, iako je reč Gugl sinonim za internet pretraživač, danas kompanija nudi mnogo više. Umorni ste od brisanja mejlova - otvorite nalog na Dži-mejlu (Gmail) i imate gotovo neograničen prostor za čuvanje dokumenata. Krenuli ste na put - odštampajte plan grada ili regiona. Interesuje vas nešto u Zapadnoj Africi - tu je Gugl ert (Google Earth), virtuelna globalna mapa sa geografskim informacijama. I možda ste čuli za internet platformu sa kratkim video klipovima, zvanu Ju tjub (You Tube) - pa Gugl je takođe vlasnik. Ali, Kojhel kaže:

„Mi nikada nismo zadovoljni. Uvek želimo da budemo bolji i da napravimo atraktivniju ponudu našim korisnicima.“

„Ne čini zlo“

Moto kompanije „Ne čini zlo“ izgleda da odzvanja jednako u ušima korisnika kao i u ušima zaposlenih. Godine 2008, magazin Fortjun (Fortune) rangirao je Gugl kao najbolje mesto za rad u Americi. Ali, Gugl kao i mnogi veb sajtovi na vašem računaru, nažalost ostavlja takozvane kukis (cookies) programčiće. Pored toga, Gugl ima mogućnost da beleži svako ime, mesto i pojmove koje korisnik pretražuje.

Kompanija može da nauči mnogo više o ljudima koji koriste i druge usluge, kao što je i-mej ili socijalna mreža Orkut. Gugl je došao i na udar zemalja poput Nemačke i Kine u vezi sa projektom digitalizacije knjiga, kojim bi trebalo da se digitalizuju milioni knjiga i učine dostupnim na mreži. Projekat je bio savršeno legalan, objašnjava portparol Gugla Stiven Kojhel. Jer, kaže on, autorska prava u Nemačkoj i Americi se razlikuju:

„U Americi postoji stavka zakona „fair use“ ili poštena upotreba, tako da mi skeniramo knjigu u biblioteci i dalje radimo bez pitanja nosioca autorskog prava. U Nemačkoj to ne postoji. Ukoliko bismo uradili nešto slično u Nemačkoj, ta stvar bi bila ilegalna. Ali, mi smo to uradili u SAD i po zakonu SAD to je bilo legalno.“

Google Books Flash-Galerie
Za i protiv digitalizacije knjigaFoto: dpa

Bilo kako bilo, projekat je naišao na osude i kritike širom sveta. Ali, portparol Gugla, s digitalnim pogledom na svet, zaključuje.

„Samo 20 odsto svetskih informacija je digitalizovano, tako da imamo još mnogo posla.“

Autor: Sara Sara Barman/ Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković