1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Haški sud je postao karikatura“

Samir Huseinović, Sarajevo8. novembar 2014.

Reakcije na puštanje Vojislava Šešelja iz pritvora su podeljene, ali u nečemu jedinstvene: u kritici Haškog tribunala koji je razvukao proces dok presuda i dalje nije na vidiku. Porodice žrtava su ogorčene.

https://p.dw.com/p/1DjIh
Den Haag - Vojislav Seselj
Foto: picture-alliance/dpa/V. Kuypers

Predstavnici udruženja koja okupljaju preživele žrtve genocida i drugih ratnih zločina u BiH nezadovoljni su odlukom Sudskog veća Haškog tribunala da optuženi Vojislav Šešelj bude privremeno oslobođen. Predsednik „Udruženja žrtava i svedoka genocida“ Murat Tahirović kaže da puštanje Šešelja na slobodu znači da žrtve neće dobiti deo satisfakcije zbog čega je Haški sud i osnovan.

Šešelj jeste bolestan, ali sudije nisu

„Dolaskom Teodora Merona na čelo Haškog tribunala, taj sud je krenuo u suprotnom smeru koji je imao do tada. Nažalost, činjenica je da je Šešelj bolestan, ali je isto tako činjenica da nisu bolesne sudije i da su mogle da presude Šešelju. Pored Slobodana Miloševića, generala Momčila Perišića, sada imamo i Šešelja. I to je još jedan udar na žrtve“, rekao je Tahirović.

Hatidza Mehmedovic
Mehmedović: "Skoro svi ratni zločinci iz Srbije su oslobođeni"Foto: DW

Predsednica Udruženja „Majke Srebrenice“ Hatidža Mehmedović ističe kako „svi znaju ko je odgovoran za agresiju na BiH i ko je poklao, pobio i silovao nevine žrtve“. Ona ističe da, puštajući Šešelja na slobodu, Sudsko veće Haškog suda poručuje budućim generacijama da su zločini dozvoljeni. „Skoro svi ratni zločinci iz Srbije su oslobođeni. Međunarodni sud u Hagu postao je karikatura. Treba suditi na osnovu pravde, a ne želje pojedinca. Ovo je poniženje za žrtve i pokušaj da se sa Srbije skine odgovornost za ratove devedesetih godina“, kaže Mehmedovićeva za DW.

Kritike na račun Haškog suda

Članica Upravnog odbora REKOM-a Nataša Kandić smatra da se Haški sud nalazi u „veoma nezgodnoj situaciji“ te da na vansudski način rešava slučaj Vojislava Šešelja. „Slučaj Vojislava Šešelja završava se kao još jedno vrlo neuspešno delovanje Haškog tribunala. Sud hoće da opere ruke od ovog slučaja, ne želeći da još jedan optuženi umre u Tribunalu. Ovako nešto neprimereno je jednoj sudskoj instituciji“, ocenila je Nataša Kandić. Slično mišljenje iznela je i Florens Artman, bivša portparolka Karle del Ponte.

Milorad Dodik Präsident Republika Srpska
Dodik: Haški Tribunal je masovno kršio ljudska pravaFoto: Dragan Maksimovic

Od političara u BiH, puštanje Šešelja na privremenu slobodu komentarisao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik. On smatra da je „nonsens to što je Haški tribunal držao Vojislava Šešelja 12 godina u pritvoru bez osuđujuće presude“. „Sada možemo da vidimo da je Haški tribunal masovno kršio ljudska prava i u ovom i još nekim drugim slučajevima, te držao u pritvoru ljude daleko duže nego što je to u bilo kojem pravnom sistemu moguće i dozvoljeno“, ocenio je Dodik.

Ogorčenje u Hrvatskoj

Mediji u Hrvatskoj podsetili su na Šešeljeve poruke u Skupštini Srbije iz 1991. godine, kada je lider srpskih radikala poručio da granica „nove Jugoslavije“ treba da bude na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. „To je granica na koju armija (bivša JNA) mora povući sve svoje trupe“, rekao je tada Šešelj. „Po mom mišljenju, Vojislav Šešelj je ratni zločinac“, rekla je, između ostalog, potpredsednica hrvatske vlade Vesna Pusić u izjavi za dnevnik.hr, ali i naglasila da poštuje sudsku proceduru.

Lider srpskih radikala Vojislav Šešelj proveo je nepunih dvanaest godina u Haškom tribunalu, a optužen je za brojne ratne zločine. Optužnica protiv njega podignuta je 14. februara 2003, a u Haški pritvor je prebačen 24. februara iste godine. Suđenje je počelo četiri godine kasnije. Sudilo mu se za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti za koje se navodi da su počinjeni od 1991. do 1994. nad nesrpskim stanovništvom velikih delova BiH, Hrvatske i Vojvodine. Presuda još nije na vidiku.