1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hamburg protiv Fejsbuka

Uta Štajnver30. jul 2015.

Svako ima pravo da na socijalnim mrežama koristi pseudonim, kaže hamburški poverenik za zaštitu podataka Johanes Kaspar u intervjuu za DW. On od Fejsbuka očekuje odgovarajuće odredbe koje se tiču korisnika.

https://p.dw.com/p/1G7SQ
Symbolbild Facebook Klarnamenpflicht Pseudonyme Anonymität
Foto: picture-alliance/dpa/F. Gabbert

Slučaj koji je pokrenuo diskusije: Fejsbuk je blokirao profil jedne žene zato što je umesto svog pravog imena koristila pseudonim. Popularna društvena mreža je njeno korisničko ime zamenila pravim imenom. Uz to, žena je morala da dostavi zvanični dokument kako bi potvrdila svoj identitet. To je bio povod da se u čitav slučaj uključi poverenik za zaštitu podataka Johanes Kaspar, koji zahteva da Fejsbuk dozvoli korišćenje pseudonima.

DW: Zar jedna socijalna platforma nema pravo da postavi svoja pravila? Svako ko sebi otvara profil zna u šta se upušta.

Johanes Kaspar: Postoji odredba zakona o internetu koja mora da se poštuje. Njom je definisano da internet može da se koristi i pod pseudonimom. To znači da korisnik ima pravo da se predstavlja pseudonimom. Uostalom, operateri društvenih mreža moraju da poštuju propise zakona o pasošu i ličnoj karti.

Ali Vi govorite o nemačkom zakonu. Pre dve godine jedan nemački sud je presudio da je Irska zadužena za zaštitu podataka, pošto je u Irskoj evropsko sedište Fejsbuka. Kakvi su izgledi za Vašu inicijativu s obzirom na te činjenice?

Ta presuda je u međuvremenu prevaziđena, nakon presude Evropskog suda u vezi sa pretraživačem Guglom. Sud je jasno kazao da ogranak firme u jednoj od država članica EU nije po svaku cenu dužan da obradi podatke korisnika. To se odnosi i na sestrinske firme koje služe ekonomskoj svrsi matične internet kompanije, kao što je bio slučaj sa španskim Guglom u vezi sa oglašavanjem. Termin ogranak je u tom slučaju toliko proširen u njega može da se uvrsti i ogranak u pokrajini Hamburg, kojim je Fejsbuk aktivan u oblasti oglašavanja i reklamiranja.

Rasističke poruke i poruke mržnje su široko rasprostranjene na društvenim mrežama. Da li će biti više takvih komentara ako Fejsbuk zvanično dozvoli upotrebu pseudonima?

Nije dokazano da obaveza korišćenja pravog imena doprinosi uzornijem ponašanju na mreži. Čak i da je tako, to što Fejsbuk želi sa obavezom korišćenja pravog imena je puka fikcija. Fejsbuk nikako nije u stanju da isfiltrira sve ljude koji koriste pseudonim, posebno zato što mnogi koriste neka uobičajena imena, koja nisu njihova. Treba reći da je obavezno koriščenje pravog imena potpuno pogrešno. To sugeriše da je moguće špijuniranje korisnika. Za decu i mlade je to čak opasno, da im se obećava bezbednost, koja uopšte ne postoji. Ne živimo u diktaturi gde svako mora se prijavi i kontrolisano koristi internet. Srećom to ne može da se sprovede i zato je takav pristup pogrešan.

Deutschland Johannes Caspar Datenschutzbeauftragter von Hamburg NEU
Kaspar: Fejsbuk mora da poštuje zakoneFoto: picture-alliance/dpa/J. Carstensen

Pseudonimi mogu da štite prestupnike.

Sloboda izražavanja takođe i na internetu podrazumeva to da ne mora kod svake pojedinačne izjave da se navodi ime. Zamislite da idete gradom, kupite hleb i novine ili u autobusu razgovarate i pri tom uvek morate da kažete svoje ime. Pravo svakog pojedinca je da pod pseudonimom koristi internet-platforme. Tako smatraju i zakonodavci i tako je nastao pomenuti član zakona. Na kraju krajeva radi se o slobodi izražavanja: i politički ili rasistički izgrednici bi morali da imaju pravo da izraze svoje mišljenje. Pseudonim doprinosi tome da to mogu da urade bez straha za sebe ili članove svojih porodica.

Ali još jednom da se vratimo na pitanje: zar stvarna imena ne vode kulturi civilizovanijih diskusija?

Mislim da internet-trolova ima svugde. Na kraju krajeva ne može da se spreči da se neko prijavi sa nekim učestalim imenom i da druge vređa u prepisci. Ukoliko se na obavezu korišćenja pravog imena cilja kako bi se uspostavila verbalna higijena među korisnicima, onda je to pogrešno shvatanje onoga što može internet. Naravno da je Fejsbukova politika pravog imena takva kakva jeste jer se zna da je u reklamne svrhe bolje imati korisnike sa pravim imenom nego one koji se kriju iza nekih izmišljenih.

Da li ste već čuli neku reakciju Fejsbuka na inicijativu u Hamburgu?

Ne, samo sam čuo da je Fejsbuk iznenađen našom pritužbom. To je opet mene iznenadilo, jer smo se poslednjih meseci više puta obraćali Fejsbuku. Mnogo ljudi nam se obratilo, kažu da ne žele da prihvate to da im je blokiran nalog i da treba da dostave svoje lične dokumente. Tako da to nije slučaj koji se pojavio niotkuda.

*Johanes Kaspar je pravnik i od 2009. godine je poverenik za zaštitu podataka u Hamburgu. Primedba redakcije: Fejsbuk može da uloži žalbu Upravnom sudu u Hamburgu. Ukoliko je sud odbaci, sledi sudski proces.