1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Haos i borba za utopiju

Saša Bojić27. maj 2016.

Protesti u Francuskoj su sve masovniji – štrajkovima su blokirane mnoge delatnosti, a sve više pristalica ima i pokret „Svu noć“ koji zapravo traži obračun sa postojećim sistemom.

https://p.dw.com/p/1Iv8c
Frankreich Proteste Paris
Foto: picture-alliance/epa/G. Horcajuelo

U Francuskoj vlada i sindikati vode ogorčenu borbu. Između vlade i socijalnih pokreta je poslednjih nedelja došlo do razmene udaraca koja je ove nedelje dostigla novi stepen eskalacije. Sukobi oko plata specifični za određene branše su se povezali sa zajedničkim zahtevom svih demonstranata za povlačenje reforme tržišta rada – donete bez glasanja u parlamentu. Slogan On lâche rien – „ne popuštamo“ – pravi je izraz raspoloženja među demonstrantima. Poslednjih dana je centralna deviza postala: On bloque tout – „Blokiramo sve“.

Prošle nedelje su se železničarima u protestu pridružili i vozači kamiona i lučki radnici a došlo je i do prvih blokada rafinerija i rezervoara mineralnog ulja. Na benzinskim pumpama je sve manje goriva. Vlada je najpre pokušala da demonstrira čvrstinu pa je poslala policiju da deblokira dva rezervoara mineralnog ulja, ali sada se štrajkuje na svim lokacijama francuskih rafinerija. U štrajk su stupili i radnici u Avru – luci preko koje u Francusku stiže 40 odsto uvozne nafte – a sada i u Marselju. Dva pariska aerodroma – Orli i Roasi – zavise od snabdevanja preko Avra, tako da čitava situacija može da se odrazi i na avionski saobraćaj. Doduše, i kontrolori leta su najavili da će stupiti u štrajk...

Po selima su već viđene kolone traktora, a upravo počinju štrajkovi i u nukleranim elektranama. Sledeće nedelje bi trebalo da im se pridruže i štrajkovi državne železnice SNCF kao i pariskog sistema javnog prevoza RATP (koji dnevno prevozi 8-10 miliona putnika)... Uz sve to, tu je i građanski pokret Nuit debout – „Svu noć“ koji želi da promeni sistem. Kap koja je prelila čašu bila je reforma tržišta rada: zakon je povučen, ali demonstranti su jasno stavili do znanja da to neće biti dovoljno.

O tome internet-dnevnik Frajtag piše: „Traži se promena sistema, socijalizacija sredstava za proizvodnju. Komunizam koji se ne navodi imenom – njega su uprljali i sledbenici i protivnici – ali se priziva sloganima poput onog koji je ispisan na izlazu iz jednog metroa: Neka vaskrsne komuna!“. „Mnogo će zavisiti od toga da li će taj utopijski momenat pokreta Svu noć moći da se održi – jer to je heterogeni pokret bez vodećih glava ili zvaničnog programa – i ako to uspe, da li će njegov revolucionarni duh moći da se usidri u svesti većine građana Francuske“, piše Frajtag.

Glas siromašnih

List Tiringiše landescajtung (Vajmar) konstatuje da „Francuski predsednik Oland nema baš solidnu biračku bazu. Ona je ionako frustrirana zbog njegove politike u prošlosti. I pored toga, Olanda ne treba potcenjivati. Doduše, ne treba ni očekivati da on – poput svojevremeno Margaret Tačer u Velikoj Britaniji – počne rat protiv sindikata, pa još i pobedi u njemu; ali, u traženju izlaza on će sigurno biti maštovit. Problem je u tome što dalekosežna reforma kao što je reforma tržišta rada mora biti započeta na početku vladinog mandata – ako vlada želi da je politički preživi. Oland i premijer Manuel Vals su postupili drukčije, i to bi sada moglo da im se osveti.“

Dnevnik Manhajmer morgen smatra da „su razlozi za krizu duboki. Vlada je razočarala mnoge, pa i svoje verne pristalice, jer nije umela da obrazloži svoje mere i kreće se nerazumljivim cik-cak kursem između tvrde retorike i uzmicanja. A pre svega ne može da pokaže rezultate. Posle godina krize, privreda napreduje vrlo sporo. Polako se smanjuje broj nezaposlenih, ali oporavak dolazi presporo i prekasno za Olanda.“

Merkiše odercajtung (Frankfur na Odri) piše da se u Francuskoj „u prvom redu radi o protestima sindikata CGT koji ima veliko borbeno iskustvo. Sindikat je umeo da pogodi osetljiv nerv mnogih građana. U državi ne postoji velika spremnost za promene. Odakle da dođe optimizam ako je slaba vera u to da će reforme doneti nešto pozitivno? Konzervativci su takođe odgovorni za zastoj – posle petogodišnjeg mandata predsednika Sarkozija – a socijalista Oland se dugo isticao pre svega po privatnim aferama, da bi se u borbi protiv terora i reformom tržišta rada predstavio kao delatan šef države. Zbog toga nije postao popularniji, i na sledećim izborima teško da će iko za njega glasati.“

Frankfurter algemajne cajtung (Fankfurt) smatra da predsednik Oland „zna koliko je njegova zemlja ostala obeležena nasleđem Francuske revolucije. Jezgro političkog sistema je nastalo 1789. i počiva na neposrednoj vlasti. Politička konfrontacija se odvija direktno između države i individue. Posredničke instance se ne priznaju. Tako se može objasniti eruptivan i agresivan karakter sadašnjih sukoba. Legitimitet predsednika je preslab da bi mogao da se osi sa radikalnom manjinom koja čini jezgro štrajkača CGT. To pokazuje zašto su reforme pred istek mandata vlasti zapravo nemoguće...“