„Hasanaginica“ dobija spomenik

Spomenik će krasiti litice Modrog jezera, a taj turistički i kulturni poduhvat u susednoj Hrvatskoj već pozdravljaju. Imoćani ponosno ističu kako je Hasanaginica proslavila njihov kraj.

Poslednjih godina turistički radnici ovog kraja uporno Hasanaginicu predstavljaju kao priču koja se dogodila u njihovom mestu. Jedan od pokretača izgradnje spomenika baladi Mijo Milas potvrđuje da je Hasan-aga stvarni lik, musliman ranjen u borbi sa hrišćanima, sredinom 17. veka. A nesrećna Hasanaginica je Fatima Arapović, rođena Pintorović. Umrla je od boli i nepravde, a pokopana na južnim obroncima Modrog jezera, kako govori i narodna predaja.

„U Hasanaginici se opisuju stvarne ličnosti. Ličnosti ovog kraja. Zamislite nemačkog turistu koji će čitati stih svoga Getea na njenom grobu, koji je među prvima preveo Hasanaginicu na njemački jezik, ili ruskog koji će vidjeti da je njegov slavni Puškin također preveo Hasanaginicu. Da ne govorimo o Japancima, Englezima, Francuzima i svim ostalim narodima koji u svojim bibliotekama imaju baladu o Hasanaginici nastalu na imotskim prostorima. Mislim da je to posebno s turističke prezentacije našeg Imotskog i Imotske krajine nešto uistinu impozantno“ - kaže dr Mijo Milas.

Tekst Hasanaginice na 15 jezika

Hasanaginicu su prevodili Gete, Skot, Puškin. Ona je deo svetskog kulturnog nasleđa, a na 15 jezika sveta sad će se čuvati i u kamenim stihovima. „Mi ne ulazimo u to odakle je Hasanaginica, mi podižemo spomenik pjesmi. Svako mjesto ima svoje povjesničare koji su našli da je Hasanaginica baš iz tog kraja. Jedino je sigurno da pjesma govori o Imotskom, koji se triput spominje u pjesmi. U 2010. ishodili smo dopuštenje Hrvatskih šuma i Ministarstva kulture za postavljanje spomenika, napravili idejno rješenje i troškovnik, te osigurali novac za zaštitnu ogradu na litici. Ovisno o novcu, tokom 2011. trebali bismo dovršiti spomenik. Planiramo poslati zahtjeve u 15 zemalja na čije je jezike pjesma prevedena, da uklešu prijevode na svojim jezicima na materijalima koje bismo im mi propisali, da nas i to poveže”, kaže predsednik Turističke zajednice Imotski Luka Kolovrat.

BiH je mogla i ranije da realizuje ovakvu ideju

„Hasanaginica je bosanska i bošnjačka usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u okrilju begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka i vjerovatno se prepričavala sa koljena na koljeno po Imotskom i okolini, dok je nije otrgnuo od zaborava 1774. italijanski putopisac, etnograf Alberto Fortis nazivajući je morlačka balada“, kaže istoričar Asim Dervišević. „Bosna i Hercegovina je davno trebala realizovati ovakvu ili sličnu ideju!“ naglašava Dervišević.

"Hasanaginica" je služila i kao uvod u operu koju je režirao Sulejman Kupusović, a premijerno je izvedena u Sarajevu 2000. godine. „U našoj tradiciji je prisutan kompleks opanak, o kome ja stalno govorim. To znači da sve što je naše - nipodaštavamo, svodimo na najmanju moguću mjeru, a divimo se tuđem bez svake mjere i ukusa.

Sama činjenica da su Imoćani poduzeli navedenu inicijativu govori o pameti ljudi u Imotskom. Ali, s druge strane govori i o našoj bh gluposti i ograničenosti, jer smo upravo mi ti koji su davno trebali uraditi sličaj poduhvat!“ ističe Kupusović.

Trenutno se postavlja ograda uz sam južni rub jezera, upravo na mestu na kojem je predviđeno postavljanje spomen obeležja baladi Hasanaginica. Po predaji, upravo na tom mestu nalazi se grob junakinje balade. Sam projekat trebao bi biti završen do kraja tekuće godine.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: Jakov Leon