1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hitno potrebna rešenja za krize

Nina Verkhojzer6. februar 2015.

Usred eskalacije nasilja u Ukrajini i na Bliskom istoku, u Minhenu se održava 51. Konferencija o bezbednosti; 400 političara i stručnjaka do nedelje raspravlja o putevima za izlazak iz tih kriza.

https://p.dw.com/p/1EWMT
Münchner Sicherheitskonferenz
Foto: picture-alliance/dpa/T. Hase

Postoji dobar razlog za to da svet predstojećeg vikenda pogled uperi ka Minhenu: u vreme kada se zvanična krizna diplomatija ne pomera s mesta, Konferencija o bezbednosnoj politici pruža prostor za nova rešenja – ili bar za potragu za njima. Retko kada je nada u to bila veća nego sada. Razlozi su okrutni osvajački rat terorističke grupe „Islamska država“ (IS) i borbe na istoku Ukrajine u kojima je do sada ubijeno više od 5.300 ljudi. Ove godine dnevni red konferencije određuje iskustvo „urušavanja svetskog poretka“, kaže predsednik konferencije Volfgang Išinger u intervjuu za DW. „Što je kriza ozbiljnija, to je Konferencija o bezbednosnoj politici važnija, i to za one državnike koji moraju da pronađu rešenje sukoba.“

Raste pritisak na Rusiju

Biće, dakle, više nego dovoljno tema o kojima bi trebalo da raspravlja 20 šefova država i vlada, 60 ministara spoljnih poslova i odbrane, kao i brojni stručnjaci koji se sastaju u hotelu bogate tradicije „Bajerišer hof“ (naslovna fotografija). Rasprave neće biti samo na zvaničnim sastancima, već i u hotelskim sobama čiji su debeli tepisi već „progutali“ mnoge žustre razmene mišljenja. Sa ukrajinskim predsednikom Petrom Porošenkom i ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim kao učesnicima, doći će do susreta protivnika u sukobu koji je izazvao novo ledeno doba u odnosima između Rusije i Zapada.

Ukraine Kiew Merkel Poroschenko Hollande
Merkel, Porošenko i Oland u KijevuFoto: picture-alliance/AP/M. Lazarenko

Sigurno je da će nova eskalacija sukoba na istoku Ukrajine biti jedna od centralnih tema u Minhenu. Nemačka kancelarka Angela Merkel doći će na konferenciju nakon što je zajedno sa francuskim predsednikom Fransoa Olandom u Kijevu i Moskvi razgovarala sa predsednicima Petrom Porošenkom i Vladimirom Putinom. Merkel, koja je Putina neprestano pozivala na popuštanje, i dalje polaže nade u diplomatsko rešenje sukoba i odbija isporuke oružja ukrajinskoj vojsci. I američki potpredsednik Džo Bajden, koji u Minhenu predvodi veliku američku delegaciju, izjasnio se protiv isporuke smrtonosnog oružja, ali oštro kritikuje postupke Moskve u Ukrajini. SAD su spremne da „povećaju cenu za agresivno rusko ponašanje“, izjavio je Bajden za nemački list „Zidojče cajtung“ i dodao da je na kocki ni više ni manje nego – bezbednost Evrope.

Koju ulogu ima Nemačka?

To što se nemačka vlada intenzivno angažuje u diplomatskom rešavanju sukoba u Ukrajini, u skladu je sa glavnom temom prošlogodišnje Konferencije o bezbednosnoj politici: tada su nemački predsednik, ministar spoljnih poslova i ministarka odbrane obećali veće nemačko angažovanje u rešavanju međunarodnih kriza. Pod tim su podrazumevali i isporuke oružja kurdskim Pešmergama na severu Iraka, kao i njihovu vojnu obuku.

Iz perspektive globalnih igrača, poput Ujedinjenih nacija, Nemačka bi mogla još više da uradi. „Bilo bi dobro kada bi resurse Nemačke mogli da vidimo i u Africi“, izjavio je zamenik generalnog sekretara UN Jan Elijason za DW, misleći pri tome na mirovne misije svetske organizacije na tom kontinentu. „Rekao bih da Nemačka, s obzirom na njenu tradiciju, može da igra neku ulogu u svim fazama kriza: u prevenciji, za vreme krize i nakon nje“, naglasio je Elijason koji takođe učestvuje na minhenskoj konferenciji.

Nekada zastarela, sada tražena

Münchner Sicherheitskonferenz
Minhenska konferencija o bezbednosti, prilika za razmenu idejaFoto: picture-alliance/dpa/T. Hase

Smatra se da je Konferencija u Minhenu najvažnija konferencija za bezbednosnu politiku u Evropi, pre svega zbog velikog broja uglednih učesnika. Onaj ko ima neku poruku, može u Minhenu da je objavi svetu i da bude siguran da će ona dopreti do svih medija. Takav ugled, konferencija je gradila decenijama. Nakon njenog osnivanja 1963, uglavnom se bavila razvojem vojske. U konferencijskim salama dominirale su uniforme. I dok je unutra govorio nemački ministar obrane, pred hotelom su besnele demonstracije „ratnih huškača“.

Konferencija je u početku bila namenjena transatlantskim odnosima, ali 90-ih godina svoja vrata je otvorila i drugim regionima sveta. Od terorističkih napada od 11. septembra 2001, program tog skupa određuju svetska krizna žarišta. Konferencija upravo zbog svog informativnog karaktera može da pruži podsticaje koji kasnije mogu da budu pretvoreni u realnu politiku.