1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hladni rat Beograda i Prištine

Bahri Cani13. novembar 2015.

Ustavni sud Kosova suspendovao je „Asocijaciju srpskih opština“, kako se u Prištini naziva ono što kosovski Srbi i Beograd zovu „Zajednica srpskih opština“. Ali to je samo vrh ledenog brega u sukobu…

https://p.dw.com/p/1H56B
Belgien Treffen Isa Mustafa, Federica Mogherini und Aleksandar Vucic
Foto: picture-alliance/AA/EU Council

Da li se radi o vremenskoj podudarnosti ili je ovaj potez Prištine osveta za neuspeli pokušaj Kosova da postane član UNESKO? Kako god, dan posle tog neuspelog pokušaja usledila je suspenzija Zajednice srpskih opština do konačne odluke u januaru. Srbija je uz pomoć Rusije učinila sve da osujeti nameru Prištine, a premijer Kosova Isa Mustafa to je nazvao „rasističkom kampanjom“. Na odluku kosovskog Ustavnog suda reagovao je i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić s tvrdnjom da je dijalog sa Prištinom pod sadašnjim okolnostima – besmislen.

Stručnjakinja za Balkan iz minhenskog Društva za Jugoistočnu Evropu Johana Dajmel kaže: „Razgovori su trenutno ionako zamrznuti. Odnosi između Srbije i Kosova veoma su hladni, a atmosfera izuzetno podgrejana“.

Dušan Reljić, direktor Briselske kancelarije berlinske Fondacije za nauku i politiku kaže da će odluka Ustavnog suda Kosova imati negativan uticaj na tok pregovora između Beograda i prištine i dodaje: „Od samog početka bilo je jasno da neće ići ni lako ni brzo kad je reč o pregovorima Srbije i Kosova“.

Vrh ledenog brega

Beograd i Priština potpisali su Briselski sporazum aprila 2013, a on je preciziran avgusta 2015. Prema dogovoru, devet opština na Kosovu koje imaju većinsko srpsko stanovništvo povezuju se u Zajednicu srpskih opština. Predsednica Kosova Atifete Jahjaga naložila je krajem oktobra preispitivanje ustavnosti osnivanja tog tela, pošto je prethodno opozicija nedeljama blokirala parlament bacajući suzavac u skupštinskim klupama i primenjujući nasilje.

Kosovsko pravosuđe, čiji je najviši organ Ustavni sud, ne uživa dobar glas. U nedavnom izveštaju Evropske komisije se navodi: „Pravosuđe je podložno političkim uticajima“.

Dušan Reljić smatra da je neuspeh Kosova u naporu da ga prime u Unesko samo povod, ali ne i uzrok loših odnosa: „Priča sa UNESKO samo je vrh ledenog brega, pošto su problemi sa sprovođenjem Briselskog sporazuma mnogo stariji“. Zvanični Brisel odbio je da komentariše novonastalu situaciju, s obrazloženjem da ne žele da se upliću u pravosudne postupke koji su u toku.

Međutim, eskalacija ne bi bila dobra ni za koga.

Ponovo „štap i šargarepa“

Beograd se nada otvaranju prvih poglavlja u pristupnim pregovorima sa Briselom. Među prvim poglavljima biće ono označeno brojem 35 u kojem se zahteva normalizacija odnosa sa Kosovom.

Nemačka stručnjakinja za Balkan Johana Dajmel tvrdi: „Mora doći do normalizacije odnosa Srbije i Kosova. Naposletku, Srbija će morati da prizna Kosovo. Kosovo je nezavisno i Srbija mora da se pomiri s tim“. Ona dodaje da nije izvesno kada će Beograd morati da donese tu odluku, jer pregovori mogu da traju godinama. S druge strane, Dušan Reljić predviđa da će upravo zbog toga poglavlje 35 ostati otvoreno sve do kraja pregovora.

Oba stručnjaka smatraju da je neophodno istovremeno motivisati obe strane, ali i vršiti pritisak na njih, pošto dosadašnja praksa govori u prilog tome da sukobljene strane reaguju ili na „batinu“ ili na „šargarepu“. Johana Dajmel naglašava da Evropska unija mora da izvrši pritisak, a Dušan Reljić podvlači da Brisel mora nešto i da ponudi. U slučaju Prištine, to bi mogla biti – liberalizacija viznog režima.