1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hleb poskupljuje širom sveta

20. avgust 2010.

Širom sveta očekuju se poskupljenja pšenice i pšeničnih proizvoda! Razlog nije ni loša žetva, niti vremenske nepogode, a ni velike katastrofe kao što je požar u Rusiji. Krivicu snose berzanski špekulanti i banke…

https://p.dw.com/p/Os7K
Šprekulacije na berzi osetiće krajnji korisniciFoto: AP

Pšenica, kukuruz, kafa i kakao - za pojedince „zlata vredi“. Berzanski špekulanti i banke u poslednje vreme ne trguju više samo virtuelno vrednosnim papirima tih sirovina, već zaista otkupljuju njihove zalihe. Kada im zbog manjka ponude na svetskom tržištu poraste vrednost, špekulanti i banke koriste krizu i svoje zalihe prodaju po mnogo većim cenama.

Takav potez nedavno je povukao londonski fond „Armadžaro“ koji je za 780 miliona evra odjednom otkupio 241.000 tona kakaoa. Ta sirovina dostigla je najveću cenu u poslednjih 30 godina.

„Mi smo se specijalizovali na kakao“, kaže prvi čovek fonda Entoni Vord. „Zaposlili smo stalnog meteorologa koji detaljno prati godišnja doba i sva kretanja u šumama i plantažama na kojim raste kakao. To je veoma važno, jer kada bi neočekivano došlo do mraza ili preterane toplote, izgubili bismo 10 procenata našeg profita“, kaže Vord koga inače sada zovu „Čokoladni prst“.

Zbog jedne opklade na berzi, ispašta celo čovečanstvo

Fond „Armadžaro“ poseduje 7 odsto od ukupne godišnje berbe kakaoa u svetu. Svojom zalihom kakaoa, može da proizvede pet milijardi čokoladica. Ako sledeće berba kakaoa bude loša, „Armadžaro“ će odrediti njegovu cenu na tržištu i prodajom svojih zaliha ostvariti ogroman profit.

Börse in Frankfurt: DAX bricht den Kursaufschwung ab
Sačekaj lošu berbu pa diktiraj cenu svojim zalihamaFoto: dpa

Tilo Bode iz nemačke Centrale za zaštitu potrošača potvrđuje legalnost takvog poslovanja. On, međutim, ocenjuje da zbog toga najviše ispaštaju potrošači i da se protiv takvog načina poslovanja vrijedi boriti. „To mora da bude rešeno u okviru regulacije svetskog finansijskog tržišta. Amerika sa predsednikom Obamom na čelu već je učinila nekoliko koraka po tom pitanju. Evropljani još pregovaraju. To mora što pre da se reguliše, jer nije ispravno da zbog nekoliko opklada na berzi, ispašta celo čovečanstvo”, kaže Bode.

Siromašni najviše troše na hranu

U Nemačkoj je u julu zabeležena inflacija od 1,2 odsto. Stručnjaci predviđaju da će do septembra poskupeti čak petina svih životnih namirnica. I pored najavljenog poskupljenja, Nemačka će i dalje ostati zemlja sa najnižim cenama prehrambenih proizvoda u odnosu na druge evropske zemlje.

„Nemci za kupovinu životnih namirnica mesečno potroše tek 15 procenata svojih ukupnih mesečnih prihoda. Poskupljenje nas neće odvesti u propast. Značajne posledice osetiće stanovnici nerazvijenih i siromašnijih zemalja koji, prema statistici, za kupovinu prehrambenih namirnica mesečno moraju da izdvoje i do 80 odsto svog mesečnog budžeta”, ukazuje Tilo Bode.

Prema poslednjim ispitivanjima, broj ljudi u svetu koji pate od gladi, u 2008. godini povećan je za stotinu miliona.

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odgovorni urednik: Ivan Đerković