1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hongkong i dalje važan, ali nije nezamenjiv

Tomas Kolman / žt6. oktobar 2014.

Vest da protesti u Hongkongu popuštaju i da se grad polako vraća poslovnoj svakodnevici sigurno raduju Peking, ali i finansijske mogule širom sveta. Ovaj obalski grad i dalje je bitan za čitavu privredu Kine.

https://p.dw.com/p/1DR2c
Hongkong Stadtansicht
Foto: picture-alliance/dpa

Privredno gledano, Hongkong se nalazi na prvom mestu i to širom sveta. To je već standardni rezultat Indeksa ekonomskog mira koji objavljuju konzervativna američka fondacija Heritejdž Vol strit žurnal. Već dvadeset puta zaredom se ova bivša britanska kolonija nalazila na samom čelu svetske lestvice – kao najpovoljnije mesto u ekonomskom smislu u kojem vlada najbolja poslovna klima. Hongkong još uvek profitira od posebne uloge posrednika u poslovanju s Kinom, iako je njegov značaj u padu od pripajanja ovog grada Kini i istovremenog procvata kineske ekonomije uopšte. Recimo 1997. godine je Hongkong doprineo s oko 16 odsto ukupnom kineskom bruto-društvenom proizvodu, dok danas ovaj grad doprinosi svega tri odsto. No, prema mišljenju stručnjaka iz časopisa Ekonomist, ovaj grad je još uvek itekako važan kada se govori o privredi Narodne Republike Kine.

Hongkong Menschen auf dem Weg zur Arbeit
Hongkong se vraća u normalu (6.10)...Foto: Reuters/Carlos Barria

I dalje centar

Berza Hongkonga je šesta po veličini u svetu i druga po redu u Aziji. Osim toga, ova zona s posebnom upravom predstavlja drugo po redu takozvano private equity središte Azije. Ovde posluje više od 70 od stotinu najvećih svetskih banaka. Isto tako, oko dve trećine svih inostranih direktnih investicija u Kinu, protiču upravo kroz finansijsko srce Hongkonga. Čak i godinama nakon osnivanja i izgradnje berzi u Šangaju i Šenčenu, Hongkong je još uvek najvažnije međunarodno mesto za trgovinu akcijama kineskih preduzeća. Prošlog decembra je na berzi u Hongkongu bilo upisano sveukupno 1.643 preduzeća, od toga 797 iz Kine.

Međunarodna preduzeća vrlo cene Hongkong kao jedno od polazišta poslovanja s Kinom ne samo kao važno finansijsko mesto već i stoga što ovde postoje zakonski okviri kao i nezavisno pravosuđe. Prema mišljenju Sebastijana Hajlmanan, šefa Instituta za kineske studije Merics iz Berlina, nasilno zaustavljanje protesta u Hongkongu moglo bi da ima fatalne posledice. „Predstavnici ekonomske i finansijske elite Hongkonga ne žele dugoročne demonstracije, budući da one već sada blokiraju jedan deo poslovanja. Iz njihove perspektive bi uplitanje vojske moglo imati fatalne posledice za Hongkong kao međunarodni finansijski i privredni centar“, kaže on. Dodaje da bi uplitanje i eventualne akcije vojske mogle nepopravljivo oštetiti pravne, zakonske okvire kao i verodostojnost buduće uprave Hongkonga.

Proteste in Hongkong
...a samo tri dana ranije izgledalo je ovako.Foto: Reuters/B. Yip

Za sada Hongkong još uvek igra ključnu ulogu u strategiji Pekinga kojom se ovaj trudi da dugoročno učini juan jednom od vodećih valuta na svetu. Juan bi trebalo da postane jedna od najvažnijih ekonomskih, investicionih valuta pri čemu bi sam Hongkong trebalo da bude najvažnije i najveće mesto poslovanja ovom valutom. Već je tokom prošle godine 90 odsto spoljno-trgovinskih poslova zaključeno upravo u Hongkongu. Od jula 2010. godine i banke smeju svoja međusobna poslovanja da obavljaju u ovoj valuti a i na berzi, finansijska branša sve više koristi upravo juan.

Šangaj i Singapur profitiraju?

Međutim, iako je Hongkong još uvek vrlo važan za kineski ulazak na međunarodna finansijska i devizna tržišta, ovaj grad ipak više nema nedodirljivu ključnu poziciju kakvu je imao još pre deset godina. „Ukoliko pozicija Hongkonga usled trenutnog političkog sukoba bude oštećena, to bi moglo ubrzati uspon Šangaja kao najvažnijeg međunarodnog finansijskog centra Kine – ne samo zato što će tome stremiti kineska vlada već i zato što će se međunarodna i kineska potražnja u tom smislu okrenuti upravo u smeru Šangaja“, prognozira Hajlman.

Mediji koji se bave finansijskim temama uvek iznova špekulišu u kojem smeru bi mogli da odu međunarodni koncerni ukoliko Peking odabere put eskalacije sukoba. Navodno već postoje neki planovi koji govore o premeštanju poslovanja u Singapur. No, Hajlman u ovu mogućnost ipak sumnja i navodi da bi mjesto Hongkonga ipak prije mogao zauzeti Šangaj, budući da Singapur zbog svoje udaljenosti i volumena tržišta ipak ne bi mogao preuzeti ovu ulogu.

Što se tiče kineske „realne ekonomije“, ona bi ipak mogla da preboli rešavanje krize u Hongkongu putem nasilja, veruje Hajlman. Ekonomist pak piše drugačije: „Bilo bi pogrešno verovati da Hongkong za Kinu više nije važan. Ako bi Kina učinila nešto što bi ovu posebnu vezu moglo oštetiti, tada bi Hongkong najviše zbog toga patio, ali i Kina bi u tom slučaju platila visoku cenu.“