Hronologija genocida
Srebrenica je sinonim za sukob koji je razorio bivšu Jugoslaviju. Genocid počinjen 1995. u tom gradu i okolini, i danas se smatra najvećim zločinom u Evropi nakon Drugog svetskog rata. Ubijeno je više od 8.000 ljudi.
Srebrenica kao strateški cilj
Srpskim vlastima u BiH Srebrenica je bila strateški cilj. One su želele da po svaku cenu preuzmu kontrolu nad tim gradom zbog blizine granice sa Srbijom i činjenice da je Srebrenica bila potpuno okružena teritorijom pod kontrolom bosanskih Srba. Strateški značaj tog region bio je veliki.
„Zaštićena zona“
Savet bezbednosti UN je 16. aprila 1993. godine rezolucijom 819 proglasilo Srebrenicu zaštićenom zonom koja se ne sme oružano napadati niti izlagati nekom drugom neprijateljskom činu. Istovremeno, još dve enklave – Žepa i Goražde – stavljene pod zaštitu Ujedinjenih nacija.
„Spas“ u Potočarima
Više hiljada Bošnjaka iz Srebrenice i okolnih mesta pobeglo je u Potočare, kako bi potražili zaštitu u bazi UN. Do večeri 11. jula 1995. u Potočarima se okupilo oko 20.000 do 25.000 bošnjačkih izbeglica. Već narednog dana srpske snage počinju odvajanje muškaraca od ostalih izbeglica. Između 10.000 i 15.000 muškaraca pokušava da pobegne prema Tuzli.
Ofanziva
Sredinom 1995. godine humanitarna situacija za bošnjačke civile i vojno osoblje u enklavi postala je katastrofalna. Snage Armije BiH u enklavi hitno su tražile deblokadu koridora za humanitarnu pomoć. Ofanziva Vojske RS na Srebrenicu započela je 6. jula 1995.
Masakr
Za nekoliko dana jula 1995. godine u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 muškaraca. Forenzički dokazi pokazuju da su početkom jeseni 1995. srpske snage uložile velike napore na prikrivanju masovnih pogubljenja. Primarne grobnice premeštaju se u sekundarne koje se nalaze na daljim lokacijama.
Presuda za genocid
ICTY je prvi međunarodni sud koji je izrekao presude za genocid u Evropi. U aprilu 2004. godine u predmetu protiv Radislava Krstića (na fotografiji) je Žalbeno veće utvrdilo da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid. Za genocid u Srebrenici osuđeni su Ratko Mladić i Radovan Karadžić, vojni i politički lideri Srba u BiH.
Potočari
Američki predsednik Bil Klinton je u martu 2003. godine otvorio Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Prvih 600 identifikovanih žrtava genocida pokopano je 31. marta, dok je još 118 našlo svoj mir 11. jula iste godine, na osmogodišnjicu genocida. Svake godine se i danas sahranjuje na desetine pronađenih.
Napad na Vučića
Obeležavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici zasenio je napad na bivšeg premijera i aktuelnog predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Tačka na taj slučaj još uvek nije stavljena. Skupština Republike Srbije je 30. marta 2010. usvojila Rezoluciju o Srebrenici, kojom se „izražava saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da se spreči ta tragedija“.
Holandska (ne)odgovornost
Žalbeni sud Holandije je 27.6.2017. godine doneo drugostepenu presudu po tužbi „Majki Srebrenice i Žepe“ za smrt 8.000 muškaraca i dečaka, utvrdivši da je Holandija samo 30 odsto odgovorna za njihovu smrt. U obrazloženju presude se navodi da je postojala mogućnost od 70 odsto da oni ne prežive. Na fotografiji Ratko Mladić sa holandskim komandirom Karemansom 12.7.1995. godine.
Ukinuta presuda Naseru Oriću
Sud BiH je početkom juna 2018. godine ukinuo oslobađajuću presudu u predmetu Naser Orić i drugi i određeno je ponovno održavanje pretresa pred većem Apelacionog odeljenja Suda BiH. Naseru Oriću i pripadniku Armije BiH Sabahudinu Muhiću sudilo se po optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika u Bratuncu i Srebrenici 1992. godine, odnosno za zločine u selima Zalazje, Lolići i Kunjerac.
Ukop u Potočarima
U Potočarima će na kolektivnoj sahrani 11. jula 2018. godine biti pokopano 35 identifikovanih žrtava, od kojih su četiri bile maloletne, dok je najmlađa žrtva imala 16, a najstarija 71 godinu.