1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hrvatska pozdravlja slovenačko DA

7. jun 2010.

Hrvatski državni vrh pozdravlja pozitivan ishod slovenačkog referenduma o Arbitražnom sporazumu za rešenje međudržavnog graničnog spora. Mediji ističu da je referendum prošao tankom većinom…

https://p.dw.com/p/Njk4
Piranski zalivFoto: picture alliance / dpa

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, kasno poslepodne daće i službenu izjavu povodom pozitivnog izjašnjavanja slovenačkih građana na koncept prema kojem će se granično pitanje između Hrvatske i Slovenije rešavati arbitražom. Uoči objave rezultata referenduma, za HTV je izjavila da joj je slovenački premijer Borut Pahor ponovio da Slovenija više neće blokirati pregovore o hrvatskom putu u Evropsku uniju. Premijerka je naglasila da su njenim dogovorom s Pahorom odvojeni pregovori o članstvu Hrvatske u Uniji od rešavanja graničnih pitanja.

Hrvatski predsednik Ivo Josipović smatra da je uspeh referenduma o arbitraži „važna pobeda za Sloveniju, Hrvatsku i Evropu“, saopštio je kabinet predsednika. U saopštenju se navodi i da će rezultat referenduma „podstaći očigledan uzlazni trend prijateljskih odnosa Hrvatske i Slovenije“ i da je to slovenački doprinos konceptu proširenja Evropske unije koji obuhvata Hrvatsku, a u budućnosti i sve zemlje jugoistočne Europe. Državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Hrvatske Davor Božinović istakao je da je „trakošćanski duh“, koji su podstakli Kosorova i Pahor „blagotvorno delovao na evropski put celog regiona“.

Mediji u prvim reakcijama ističu da je to početak kraja 20-godišnjeg hrvatsko-slovenačkog „rata za granicu na moru“.

Podsetnik na pregovore

Zbog geografskih predispozicija i dužine svoje obale, Slovenija nema mogućnost da, u skladu s međunarodnim pravom, ostvari teritorijalni kontakt svog teritorijalnog mora s međunarodnim vodama, podseća se u hrvatskoj javnosti. A upravo je to bila opsesija svih slovenačkih političkih garnitura, od početka devedesetih do danas.

Slovenija je do tog cilja najbliže bila kroz dogovor Račan-Drnovšek, odnosno kroz tzv. „dimnjak“. No, taj sporazum odbijen je u Hrvatskoj, jer Račan nije dobio podršku ni svojih koalicionih partnera, a ni od tada opozicionog HDZ-a, koji ga je optužio za izdaju nacionalnih interesa. Kako su hrvatski pregovori s EU ulazili u završnicu, slovenačka strana procenila je da je Hrvatska najranjivija i da će morati da pristane na slovenačke teritorijalne zahteve, pa je blokirala pregovore.

Treba podsetiti da, iako je blokadu krajem pretprošle godine lansirao premijer Borut Pahor, sve potrebne pretpostavke odradila je ranija vladajuća garnitura Janeza Janše i Dimitrija Rupela. Slovenija je blokirala 15-tak hrvatskih poglavlja, tvrdeći da hrvatski dokumenti prejudiciraju granicu. Uz to su zahtevali teritorijalni izlaz na otvoreno more i celokupni akvatorij Piranskog zaljeva.

Na kraju, Kosorova i Pahor u Stokholmu potpisuju Arbitražni sporazum o rešavanju graničnog spora. Sam Arbitražni sporazum, tvrde upućeni, napisan je dovoljno dvosmisleno da dopušta sve interpretacije: i onu po kojoj će Slovenija dobiti kontakt s otvorenim morem, samo je pitanje kakav će taj kontakt biti, teritorijalni ili pravo korišćenja voda do otvorenog mora.

Lider slovenačke opozicije Janez Janša već je najavio novu blokadu Hrvatske, ali se u Hrvatskoj procenjuje da ta pretnja može da postane realna jedino u slučaju da najveće evropske zemlje – Nemačka, Francuska i Velika Britanija, ne budu previše zainteresovane za proširenje Evropske unije.

Karte Bucht von Piran Grenzstreit Slowenien Kroatien Flash-Galerie

Hronologija

25. juna 1991. – Hrvatska i Slovenija proglašavaju nazavisnost

11. januara 1992. – Arbitražno povereništvo Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, kojem predsedava francuski pravnik Robert Badinter, odlučuje da dotadašnje međurepubličke granice postaju granice novih država

1993. – Slovenački parlament prvi put „svojata“ hrvatsko more prihvatajući Memorandum o Piranskom zalivu i zahtevajući teritorijalni izlaz do međunarodnih voda

1995. – U izjavi Ujedinjenim nacijama, Slovenija izveštava da se smatra geografski uskraćenom državom koja nema dodir s otvorenim morem

2001. – Ivica Račan i Janez Drnovšek postižu sporazum o razgraničenju na moru, koji ne dobija podršku Račanovih koalicionih partnera ni opozicije

4. oktobra 2005. – Kao odgovor na hrvatski ZERP, slovenački parlament proglašava slovenačku ekološku zonu i epikontinentalni pojas koji se prostire hrvatskim teritorijalnim vodama i na području hrvatskog ZERP-a

27. avgusta 2007. – Janez Janša i Ivo Sanader postižu na Bledu načelan dogovor da se utvrđivanje međudržavne granice prepusti Međunarodnom sudu pravde u Hagu

13. marta 2008. – Premijer Sanader odustaje od primjene ZERP-a na plovila iz zemalja članica EU

19. decembra2008. – Počinje slovenačka blokada 11 pregovaračkih poglavlja hrvatskih pregovora

15. juna 2009. – Hrvatska ne pristaje na Renov „konačan“ predlog kojim je, u skladu sa slovenačkim zahtevima dopunjen raniji „konačni“ predlog. U dopunama se našao i „spoj“ slovenačkih i međunarodnih voda

11. septembra 2009. – Kosorova kod Pahora dogovara deblokadu hrvatskih pregovora i rešavanje graničnog spora pred arbitražnim sudom

4. novembra 2009. – Kosorova i Pahor u Stokholmu potpisuju arbitražni sporazum

20. novembra 2009. – Hrvatski sabor ratifikuje arbitražni sporazum sa Slovenijom

6. juna 2010. – Slovenija na referendumu prihvata arbitražni sporazum

Izveštava: Gordana Simonović, Zagreb

Odgovorni urednik: Ivan Đerković