1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Zdravlje

I dalje je važno prati ruke – i posle toga ih namazati

13. maj 2020.

I za dalje isto važi: ruke treba dobro i često prati – to štiti od virusa i bakterija. Ali naša koža je zbog toga suva. Potrebno joj je mnogo nege. Jer suva i ispucala koža takođe je ulaznica za viruse i bakterije.

https://p.dw.com/p/3c33u
Foto: Colourbox

Kada je zima oštra i stegne mraz, ruke su nam ledene, a koža ispucala. To ne samo da je neugodno, već može da bude i bolno. U tom slučaju formula glasi: obilno namazati ruke kako bi se koži vratilo ono što joj je preko potrebno: masnoća i vlažnost, odnosno hidratacija.

I često i intenzivno pranje ruku za kožu predstavlja stres. Ono što je za higijenu preko potrebno, istovremeno isušuje kožu. A ako još i dezinfikujemo ruke, to za kožu znači dodatnu iritaciju.

Prirodna zaštita

Često pranje ruku i korišćenje dezinfekcionih sredstava suzbija patogene, uzročnike bolesti, poput bakterija i virusa, ali to ujedno i škodi koži, napada njen kiseli, zaštitni sloj. Upravo taj sloj nam je neophodan, jer on zaustavlja štetne materije i bakterije, kao i opasne patogene koji pokušavaju da uđu u naše tijelo. Bakterije, virusi ili gljivice su svuda oko nas, a koža naših ruku posebno je izložena tim uticajima.

Za stanje naše kože i njene prirodne zaštite važna je i pH-vrednost. Ona bi trebalo da iznosi između 4,1 i 5,8, u zavisnosti od toga o kojem delu kože je reč. U blago kiseloj okolini patogeni ne mogu da se razvijaju. Zato je takozvani zaštitni kiseli sloj od krucijalne važnosti.

Što smo stariji, to manje vlažnosti naša koža može da pohrani, a i količina masnoće se smanjuje. Prirodni zaštitni sloj postaje tanji i osetljiviji. Zbog toga koža starijih ljudi više pati zbog čestog pranja ruku nego što je to slučaj kod mlađih. Međutim, za svakoga važi: često pranje ruku zahteva i često mazanje kremom.

Što češće peremo ruke, to je našoj koži potrebno više nege
Što češće peremo ruke, to je našoj koži potrebno više nege Foto: Colourbox

Našem telu je potrebno četiri nedelje kako bi samo proizvelo površinsku masnoću kože. Ukoliko neko stalno pere ruke, bez da ih nakon toga namaže kremom, on time uništava masni sloj. Kako bi se taj efekat sapuna ublažio, važno je da sapun ima svojstva koja omogućavaju ponovno vlaženje kože, a da po mogućnosti nema konzervansa.

Uzgred, pranje ruku sapunom znatno je efikasnije u borbi protiv virusa od korišćenja dezinfekcionih sredstava. Dezinfikovanje ruku nakon pranja ruku sapunom ne bi trebalo da se praktikuje, jer to kožu dodatno opterećuje. To ima smisla samo u slučaju ljudi koji imaju neka druga oboljenja ili im je imuni sistem slab.

Mast, krema ili losion?

Važan je i sastav nege, a sadržaj masnoće pritom ima odlučujuću ulogu. Njih, naravno, najviše ima u mastima za negu kože. A kako bi se mast lakše umasirala u kožu, proizvođači u nju najčešće dodaju vodu. Međutim, ulje i voda se, kao što je poznato, ne mešaju tako lako. Da bi to uspelo, industrija koristi emulgatore. Tako nastaju masti za negu kože koje se uglavnom koriste u medicinske svrhe. One pomažu, recimo, kada su u pitanju povrede, opekotine ili upale.

Za razliku od masti za negu kože, kreme sadrže znatno veći udeo vode. Shodno tome su i mekše, i lakše mogu da se umasiraju u kožu. Ali nije svaka krema ista. Postoje one koje imaju veći udeo masti, a manji vode, pa zato ostavljaju masni sloj na koži i tako je bolje štite od isušivanja. S druge strane, kreme u kojima ima više vode, a manje masti ne ostavljaju težak masni sloj na koži, ali zato ih koža brže upija i time dobija više hidratacije. Kod tih krema bi bakterije lakše mogu da prodru, a kako se to ne bi dogodilo, proizvođači u te vrste krema dodaju konzervanse.

Još više vode od tih hidrofilnih krema imaju losioni koji više služe kao mleko za telo nego za negu kože ruku.

Svako može da napravi svoju posebnu kremu za ruke
Svako može da napravi svoju posebnu kremu za ruke Foto: picture-alliance/J.Haas

Na kraju, tu je i vazelin, poznat još od sredine 19. veka. Vazelin je u stvari ime marke jednog proizvoda. U engleskom govornom području poznat je kao „Petroleum-Jelly“, dakle petrolejski žele – jer vazelin se pravi od nafte. Kako god, vazelin takođe već decenijama pomaže ljudima protiv suve i ispucale kože, na primer usana. Ali zbog svog izrazito masnog sastava nije baš preporučljiv za negu kože ruku.

Napravi sam

Tu je još i mogućnost da željenu kremu sami napravite. Recepte za to su poznavale su još naše bake – recimo oni sa ružinom vodicom i lanolinom, ali i nekim sastojcima koji su možda pomalo čudni za tu svrhu. U to spada i mešavina sveže ceđenog soka od paradajza, soka od limuna i glicerina – i gotova je domaća krema za ruke. Ali u industriji to ne funkcioniše tako lako. U kremama za ruke koje se danas prodaju parfimerijama, drogerijama i drugim prodavnicama, često vidimo da kreme imaju i više od 20 različitih sastojaka – npr. različite vrste ulja koje se „upakuju“ uz nazive koji egzotično zvuče.

Za kraj, ono što je nakon svih ovih informacija i dalje važno: nakon intenzivnog i čestog pranja ruku namažite ruke – kremom, losionom ili mašću koja Vama najbolje odgovara i najviše prija.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android