1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Internet i izbori: kraj cenzuri medija?

19. decembar 2010.

Građani Belorusije danas, 19.12. odlučuju o „novom“ predsedniku. Prognoze i očekivanja govore o pobedi aktuelnog šefa države Aleksandra Lukašenka. „Virtuelno glasanje“ ukazuje ipak na drugačiji scenario.

https://p.dw.com/p/Qfo4
Aleksandar Lukašenko
Aleksandar LukašenkoFoto: picture-alliance / dpa

Za to vreme na internetu se dešava trenutno nešto što u realnom životu teško da neko očekuje: opozicija pobeđuje na predsedničkim izborima. Na portalu na kome su imena desetoro kandidata i na kome je glasalo 150 hiljada posetilaca, nedelju dana pre izbora vodi Andrej Sanikov koji se zalaže za tešnje veze Belorusije sa EU. Predsednik Aleksandar Lukašenko je tek na petom mestu, ali analitičar Pauljuk Bikovski upozorava:

„Glasanje, naravno, nije reprezentativno za celokupno stanovništvo, ali pokazuje raspoloženje u mreži. Korisnici interneta su aktivni ljudi, koji žive u izvesnom blagostanju, imaju računar i pristup internetu“.

Broj korisnika "brze internet veze" ubrazno raste

Prema zvaničnim podacima polovina građana koristi Internet, ali samo 15 odsto ima širokopojasni pristup. Međutim, broj korisnika brze veze ubrzano raste, kao i broj korisnika socijalnih mreža o čemu Bikovski kaže:

„Trenutno ljudi uče da u fejsbuku, tviteru i drugim socijalnim mrežama raspravljaju o političkim temama, nastoje da odbrane svoje mišljenje. U realnom političkom životu u Belorusiji toga nema. U njemu postoji samo jedan političar – Aleksandar Lukašenko“.

OEBS je uoči izbora kritikovao Lukašenka zbog kontrole državnih medija. Internet je, nasuprot tome, prostor u kome nema cenzure i uobičajenih političkih fraza.

Opozicija aktivnija "u mreži"?

Kandidati opozicije aktivni su u mreži i pokušavaju da kroz diskusije i u direktnim kontaktima pridobiju sledbenike. Klasična forma kontrole su blogovi kojih je u Belorusiji sto hiljada i blogeri kritički izveštavaju o predizbornoj kampanji, Mada, kako kaže Viktor Mališevski:

„Blogeri ne mogu direktno da postavljaju pitanja vladi. Oni ukazuju na probleme kojima se onda bave novinari“.

Dugoročno, internet može da utiče na politički razvoj, smatra Marus Bekedal koji kaže: „Internet može da doprinese demokratizaciji u represivnim državama time što omogućava ljudima da mimo centralne cenzure medija slobodno komuniciraju i razmenjuju informacije“.

Autori: O. Kapustina, N. Briski

Odg. urednik: J. Leon