1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Internet je izgubio nevinost“

24. jun 2013.

Edvard Snouden je trenutno na putu ka Ekvadoru – a do tamo bi iz Moskve trebalo da stigne preko nekoliko usputnih stanica. U svetu raste ogorčenje zbog otkrića o razmerama elektronskog nadzora nad građanima.

https://p.dw.com/p/18uuT
Foto: Reuters

Napadi na internet u Kini iz SAD mogli bi delom da budu delo američke vlade, a kineski stručnjaci smatraju da Vašington treba Kini da iznese objašnjenje o tome, piše danas kineski list Čajna dejli. Situacija o napadu na internetu otvorena je posle slučaja bivšeg saradnika američke Nacionalne službe za bezbednost (NSA) Edvarda Snoudena, koji je azil zatražio u Ekvadoru, pošto ga je Vašington optužio za špijunažu. Snouden je u nedelju (24.6.) napustio Hongkong, gde se nalazio od 20. maja. Uoči odlaska je medijima prosledio informacije o tome kako SAD nadziru telekomunikacije i u zemlji i svetu. Evo najnovijih komentara objavljenih u nemačkoj štampi povodom čitave afere.

Štutgarter cajtung (Štutgart): „Sada se pokazuje da moderne tehnike komunikacije otvaraju novu dimenziju sveobuhvatne kontrole – kao i da vlade svih boja, od kineske, preko američke, do britanske, ne žele da propuste tu šansu. Optužbe na račun britanskih tajnih službi pokazuju da smo mračnoj verziji ‚1984' mnogo bliži nego što smo mislili. Iz kablovskih mreža koje obuhvataju svet, masovno se kradu podaci o ljudima – bez konkretnih sumnji. Onaj ko postane svestan neobuzdanog i nekontrolisanog nadgledanja, više nije slobodan čovek. Čak i neophodnost borbe protiv terora ne može da opravda ovakav napad na slobodu.“

Vozila ambasade Ekvadora sačekala Snoudena na aerodromu u Moskvi
Vozila ambasade Ekvadora sačekala Snoudena na aerodromu u MoskviFoto: Reuters

Donaukurir (Ingolštat): „Zahvaljujući Edvardu Snoudenu, sada bar imamo neku predstavu o tome koliko je internet podesan za one koji privatnu sferu smatraju za nešto opasno i rizično, pa zbog toga žele da je ukinu. Moguće je da će ime Snouden ostati simbol promene. Internet je definitivno izgubio svoju nevinost. Zbog toga ne moramo da ga demonizujemo – ali nepoverenje je opravdano. Sada moramo da vršimo pritisak kako bi se formirali instrumenti i načini da se špijuniranje onemogući.“

Tiringiše landescajtung (Vajmar): „Nije slučajno što se Orvelov roman ‚1984' ponovo veoma dobro prodaje. Tema Velikog brata sve jače pokreće ljude. Gotovo svakodnevno moramo da saznajemo kako zapadne tajne službe rovare po našoj privatnoj komunikaciji. A onaj ko misli da to čine samo američke i britanske tajne službe – sanja. Njih možda samo razmere njuškanja razlikuju od nemačkih kolega, koji možda imaju nešto manje mogućnosti zbog striktnijih odredbi o zaštiti podataka.“

Vestfalen blat (Bilefeld): „Istina i kredibilitet su pravi gubitnici u očiglednoj maniji jurnjave za podacima. Ko može da ozbiljno shvati optužbe Vašingtona na račun kineskih vlasti, kada se u SAD prisluškuju borci za ljudska prava i mnogi obični građani? Sve i kada nadzor nad građanima u SAD i Velikoj Britaniji ima zakonsko pokriće – neprijatan osećaj ostaje. Ni to što Edvard Snouden u svoje buduće utočište putuje baš preko Hong Konga i Moskve, ima pikantan prizvuk. Jer, SAD su očigledno prisluškivale mobilne telefone i nadzirale računarske mreže u Kini. Jer, ta komunistička zemlja je sumnjiva kad god se negde na svetu ‘provali' u računare velikih organizacija i firmi. Špijuni u Pekingu i Moskvi su verovatno isto toliko sposobni koliko i njihove kolege u SAD, ali posle najnovijih otkrića, na sramnom stubu su se našle samo uhode iz Londona i Vašingtona.“

Zidvest prese (Ulm): „Može biti da je vrlo časno i neverovatno hrabro to što je jednog mladog IT-stručnjaka, koji je snabdevao tajne službe važnim informacijama u borbi protiv međunarodnog terorizma, počela da muči savest. To što je Snouden bukvalno stavio na kocku ostatak svog života kako bi obelodanio sumnjive metode NSA, za mnoge je vredno divljenja. Ali, najviše Amerikanaca je ubeđeno da je Snoudenova vernost principima u nesrazmernom odnosu prema šteti koju je on naneo bezbednosti države. To naravnno tako vide i sam tajne službe i pre svih američki predsednik Barak Obama. Naivno je verovati da će Obama amnestirati Snoudena.“

Špigel onlajn: „Još nije jasno da li će Ekvador dati politički azil Edvadu Snoudenu. Ali, moglo bi da se desi da ministar inostranih poslova Rikardo Patinjo već danas da zeleno svetlo za to iz dalekog Vijetnama. Patinjo je, naime, u radnoj poseti toj zemlji. Ako vlada ekvadora usliši Snoudenovu molbu, levišarski predsednik Rafael Korea će već drugi put u poslednjih godinu dana da se promoviše kao veliki branitelj slobode mišljenja i štampe. 19. juna 2012, osnivač platforme Vikiliks Džulijan Asanž, pobegao je u ambasadu Ekvadora u Londonu. Tamo je i danas. Ali, koji su razlozi jedne siromašne zemlje kao što je Ekvador, da pomaže ljudima koji su raskrinkali Ameriku podacima koje su objavili?“

„Korei i njegovoj levičarskoj vladi svakako nije stalo samo da spasu ‘zviždače' od krivičnog gonjenja. I političke igre moći tu imaju važnu ulogu. Korea je tako još jednom dobio šansu da okreće točak svetske istorije. Njegova zemlja je mala i siromašna, ali njegov ego kao šefa države je veliki. Uz to sada ponovo ima šansu i da se istakne kao predsednik koji se usuđuje da izazove moćne SAD. Tako nešto je u Južnoj Americi uvek dobar potez – to uvek podiže popularnost…“

Pripremio: Saša Bojić
Odg. urednik: Ivan Đerković