1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Iran bira novog predsednika

14. jun 2013.

Građani Irana danas biraju novog predsednika, pošto Mahmud Ahmadinedžad posle dva mandata više nije mogao da se kandiduje. Jedini umereni kandidat je verski poglavar Hasan Rohani, dok tvrdolinijaša ima dovoljno.

https://p.dw.com/p/18p7f
Foto: Behrouz Mehri/AFP/Getty Images

Pravo glasa ima preko 50 miliona Iranaca koji će na glasačkom listiću zateći šest imena. Samo jedno od njih broji se među reformiste ili – kako to prenose zapadni mediji – „umerene kandidate“. U pitanju je Hasan Rohani koji uživa podršku uglednog bivšeg predsednika Akbara Hašemija Rafsandžanija.

Zapravo Rafsandžani je toliko uticajan da je preporučio drugom reformskom kandidatu Mohamadu Rezi Arefu da se povuče iz izborne trke, kako se ne bi rasipali glasovi umerenih birača. Aref je savet i poslušao, pa analitičari veruju da Rohaniju šanse rastu jer naspram sebe ima razjedinjene konzervativne kandidate.

Sam Rafsandžani je takođe želeo da se kandiduje, ali njegovu kandidaturu nije potvrdio moćni Savet čuvara. Taj Savet je dobio skoro 700 prijava i onda, prema nejasnim kriterijumima, odabrao osam kandidata od kojih su se dvojica povukla iz izborne trke.

Od petorice konzervativnih kandidata svetskoj javnosti je najpoznatiji Said Džalili, koji je u Ahmadinedžadovoj vlasti bio zadužen za nuklearni program zemlje i smatra se posebno tvrdim konzervativcem. Takođe, tu je bivši šef diplomatije Ali Velajati i gradonačelnik Teherana Muhamed Bager.

Ajatolah iznad predsednika

I dalje je sveže sećanje na poslednje izbore 2009. kada je Ahmadinedžad dobio drugi mandat. Zeleni pokret, brojni disidenti, intelektualci i novinari poveli su proteste u Teheranu, tvrdeći da su izborni rezultati namešteni. Stotine ljudi su uhapšene, a zbog brutalnog nastupa policije danas pojedini reformisti pozivaju na bojkot izbora.

Iran / Chamenei und Ahmadinedschad
Hamenei najpre podržavao Ahmadinedžada, ali onda su njihovi odnosi zahladiliFoto: AP

Ko god da sedne u predsedničku fotelju, moraće da se suoči sa galopirajućom ekonomskom krizom u Iranu. Taj problem direktno je povezan sa nuklearnim programom Irana koji međunarodna zajednica smatra spornim i zbog kojeg su Teheranu uvedene oštre sankcije. Ekonomija je dominirala u kampanji, dok su stidljivo pominjane sloboda štampe, interneta ili univerziteta.

Pri tome, predsednik zemlje ima manje ovlašćenja od vrhovnog verskog vođe Ajatolaha Ali Hameneija. Upravo on određuje glavne strateške smernice u razvoju atomskog programa i bliskoistočnoj politici. Bez blagoslova Hameneija ne postoje šanse da se promeni stav Irana pa i odnos međunarodne zajednice prema njemu.

Posmatrači ne veruju da će neki od šestorice kandidata već danas prikupiti apsolutnu većinu glasova. Drugi krug, u koji ulaze dvojica prvoplasiranih, održao bi se sledećeg petka.

nr/haz/sc/afp/rtr/dpa