1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Islandska politika pred sudom

15. mart 2012.

Na Islandu se danas (15.3.) završava jedan istorijski proces. Bivši šef vlade Geir Harde morao je, zbog finansijske krize da odgovara pred sudom. Taj slučaj je izazvao pažnju u celom svetu.

https://p.dw.com/p/14Ks8
Foto: dapd

Pre četiri godine je svet Geira Hardea još bio sasvim u redu. Bio je omiljen kao premijer među svojim sunarodnicima, a Island je sa optimizmom gledao u budućnost. A onda je ta ostrvska država upala u vrtlog svetske finansijske krize. Idila se okončala nesrećno.

U jesen 2008. neke od najvažnijih banaka u zemlji su bankrotirale, a mnogi od 320.000 Islanđana su izgubili svoje ušteđevine. Njihov bes usmerio se pre svega u pravcu Hardea kojem prebacuju da je u borbi s krizom teško zakazao. Taj diplomirani ekonomista skoro preko noći se našao pred ruševinama sopstvene političke karijere. Nakon brojnih demonstracija, u januaru 2009. podneo je ostavku na mesto premijera.

„Žrtveni jarac“

Međutim, tog 60-godišnjeg bivšeg šefa konzervativne Stranke nezavisnosti možda čeka još i nešto gore. Nakon dugotrajnih priprema, 5. marta ove godine je pred specijalnim Nacionalnim sudom Landsdsdomurom u Rejkjaviku započeo proces zbog njegove uloge u finansijskoj krizi. Ukoliko bude proglašen krivim, preti mu novčana, a možda čak i dvogodišnja zatvorska kazna. Proces se okončava danas, ali kada bi mogla da bude izrečena sama presuda – to još ostaje otvoreno. Mnogi koji prate ovo suđenje, pitaju se da li je optužnica uopšte pravno utemeljena.

Stručnjak za Island u „Istraživačkoj grupi za severnu Evropu“ sa univerziteta „Humbolt“ Kristijan Rebhan sumnja u to: „Postoji dosta široko manevarsko područje u regulaciji ustavnih i zakonskih akata. Radilo se o političkoj odluci, a ne pravnoj“. Harde odbija optužbe argumentom da tada niko nije mogao da pretpostavi o kakvim razmerima krize se radi. On oseća se da je doveden u ulogu žrtvenog jarca. „Budući da je proces stranački i politički instrumentalizovan, bilo je jednostavno Hardea predstaviti kao žrtvenog jarca“, ocenjuje Rebhan.

Stranačko-politička igra?

Rebhan upućuje na unutrašnje-političku situaciju uoči početka suđenja. Na početku su na meti istražne komisije bila još tri ministra. Međutim, nakon glasanja u parlamentu oni ipak nisu morali da odgovaraju. Zbog toga Harde prebacuje levoj, parlamentarnoj većini da „izvodi politički igrokaz“. Prema njegovu mišljenju, trebalo je isto tako da budu optuženi i odgovorni socijaldemokratski ministri, koji su bili u njegovoj vladajućoj koaliciji.

Činjenica jeste da je u vreme njegovog mandata vladala fatalna mešavina rupa u zakonu. Nepažnja nadzornih tela kao i mešanje politike i finansijskih poslova, pretvorilo je Island u poligon za finansijske špekulante.

Bez obzira na to kakvu je ulogu tu imao bivši premijer, ovaj proces već je zaslućio epitet istorijskog – Harde nije samo prvi visoki političar na svetu koji je zbog finansijske krize završio pred sudom, nego je njegov slučaj prvi o kojem odlučuje još 1905. godine ustanovljen Specijalni sud. Island je jedna od retkih zemalja u kojima političarima može da se sudi zbog neispunjavanja njihovih obaveza.

Ne može biti uzor drugim zemljama

U svetu se sad na ovu temu pišu feljtoni i žustro raspravlja na internet-forumima. Oni koji smatraju da treba lično da se odgovara za velike političke greške, islandski proces smatraju dobrim primerom. Profesor Kristijan Tomušat, nemački stručnjak za međunarodno pravo na univerzitetu „Humbolt“ u Berlinu, s time se ne slaže. Po njemu je samo po sebi razumljivo da najviši političari moraju da odgovaraju za pogrešne političke odluke. „Ali da se to čini u obliku kaznenog postupka – to je novo i možda ne mora obavezno da služi kao uzor. Jer, na kraju krajeva, odgovornost za odluke u jednoj demokratskoj državi ne snosi jedna jedina osoba, već je celokupni vladajući sistem taj koji mora da odgovara za svoje dalekosežne odluke.“

U skladu s tim, smatra profesor Tomušat, takvim procesima nije mesto u jednom demokratskom sistemu. A i ne bi bili izvodljivi. „Na kraju krajeva, nijedan političar ne želi da sve vreme jednom nogom stoji u zatvoru“. Osim toga, loša politika se u demokratiji kažnjava najkasnije na sledećim izborima.

Tomušat ipak priznaje da ovaj proces bar u jednom aspektu može da ima pozitivan efekat: kao podsetnik na odgovorno političko delovanje. „To može da deluje kao znak da se intenzivnije razmišlja o odgovornosti političara, tako da se političke odluke ne donose samo imajući u vidu sledeće izbore“.

Većina protiv procesa

Za Geira Hardea neće biti sledećih izbora. Samo presuda Specijalnog suda. Pri tom bi vreme moglo da bude na njegovoj strani jer, otkako se Island, zahvaljujući milionskim kreditima skandinavskih zemalja i MMF-a nalazi na putu oporavka, smirio se i bes građana na bivšeg premijera. U anketama sprovedenim početkom 2012, većina Islanđana izjasnila se protiv procesa. Možda će zbog toga i sudija da bude milostiviji.

Autori: Ralf Bozen / Snježana Kobešćak
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Prof. Christian Tomuschat
Prof. Kristijan TomušatFoto: picture-alliance / Sven Simon
Christian Rebhan
Kristijan RebhanFoto: privat
Finanzkrisen-Proteste auf Island
Islanđani su zbog bankrota banaka i gubitka ušteđevina početkom 2009. izašli na ulice tražeći ostavku vladeFoto: picture-alliance/ dpa